Gabrijela Žalac: Sve smo bolji u povlačenju europskih fondova, ali još nas čeka puno posla

Izbori za Europski parlament dobra su prilika za inventuru dosadašnjeg hrvatskog članstva u EU. Ako se za ocjenu prvih šest godina u EU-klubu pita resorna ministrica Gabrijela Žalac, onda je ona bez ikakve zadrške pozitivna. Pozicija Hrvatske u EU, kao i dosadašnje i buduće korištenje novca iz fondova EU, bile su teme razgovora s ministricom Žalac. Kratko smo se dotakli i njene političke budućnosti.

Pred izborima smo za Europski parlament. Što bi, prema vama, bio dobar rezultat HDZ-a?

- Očekujem da ćemo biti pobjednici još jednih izbora, kao što smo bili i na prijašnjim izborima. Uvjerena sam da će HDZ samostalno osvojiti pet mandata.

Svi stalno govorite o pet mandata. Što ako ih bude manje?

- Neće. Vjerujem da ćemo osvojiti pet mandata, posebno s obzirom na kvalitetu kandidata koji su na listi, a koji predstavljaju spoj mladosti i iskustva. To je, kao i naš program Hrvatska za generacije, dobra poruka i hrvatskim biračima.

U više navrata vas se spominjalo kao nekoga tko bi karijeru mogao nastaviti u institucijama EU. Najprije su vas spominjali kao kandidata na HDZ-ovoj listi za Europski parlament, a onda kao nekoga tko bi mogao otići u Europsku komisiju?

- O tome uopće nismo razgovarali.

Znači li to da ostajete u Vladi?

- Nastavljam raditi svoj posao, ostvarili smo značajan napredak u korištenju fondova EU, no još je dosta posla pred nama, kako u ovom, tako i u planiranju novog financijskog razdoblja EU.

Bez obzira na to što će reći Povjerenstvo za sukob interesa?

- To me ne zabrinjava, vjerujem da će sagledati sve činjenice oko slučaja.

Ne brinete zbog Mercedesa?!

- Naravno da ne! Čekam odluku Povjerenstva i želim da hrvatska javnost bude o tom slučaju obaviještena jer ne radim ništa protuzakonito, već pošteno i savjesno obavljam svoj posao.

Kako je Hrvatska do sada iskoristila novac iz fondova EU?

- Zadnje izvješće Ministarstva financija pokazalo je da je Hrvatska, otkako je ušla u EU, u plusu 14,4 milijardi kuna. Već i to jasno govori da smo profitirali od članstva u EU, budući da smo neto primatelj europskih sredstava.

Kada govorimo o financijskoj perspektivi EU za razdoblje od 2014. do 2020. godine, Hrvatskoj je na raspolaganje stavljeno ukupno 10,7 milijardi eura. Trenutno smo kroz natječaje raspisali preko 88 posto ukupno alociranih sredstava, ugovoreno je 68 posto, a krajnjim je korisnicima isplaćeno 22 posto. Kada govorimo o ovjerenim sredstvima - a to je ona zadnja brojka, koja ulazi u hrvatski proračun - tu smo na 18 posto. Dakle, to je gotovo dvije milijarde eura.

No, također moram istaknuti da smo u svim operativnim programima ovjerili preko 100 posto sredstava koja su nam dodijeljena za razdoblje do 2018. godine, pri čemu morate voditi računa o tome da se projekti provode po načelu N+3, odnosno s tri godine odmaka. Sve to govori da dobro koristimo novac iz fondova EU. Do kraja ove godine nastojat ćemo ugovoriti preko 85 posto sredstava te sam sigurna da ćemo do kraja ove financijske perspektive biti na preko 100 posto ugovorenih sredstava.

Ipak, jedno je ugovoriti, a drugo povući novac iz fondova, na što vas upozorava i oporba...

- Oporba ima pravo kritizirati, ali rezultati govore sami za sebe. Kad govorimo o mandatu ove Vlade, ovjerena sredstva su porasla preko tisuću posto u odnosu na ono što smo zatekli! I zbog toga sam zadovoljna. Imamo ambiciozne ciljeve koje i ostvarujemo.

No, i podaci Europske komisije, kao i istraživanja, pokazuju da je Hrvatska na samom začelju po koristi od članstva u EU?!

- Ne bih se s time složila. Moramo voditi računa o tome da smo u EU ušli znatno kasnije od drugih pa ni koristi od članstva ne mogu biti kao u zemljama koje su duže od nas u EU. Ne zaboravimo da se 2004. EU proširila na 10 novih članica, a 2007. na Rumunjsku i Bugarsku, dok je Hrvatska u EU ušla tek 2013. godine. Ako to uzmemo u obzir, mislim da smo napravili lavovski posao i kad govorimo o fondovima EU i kada govorimo o provedbi financijske perspektive, koja je ovdje stvarno započela tek u mandatu ove Vlade. To nije ni lak ni brz posao.

Inače, ni jedna članica ne dovodi u pitanje koristi od članstva u EU. Računice pokazuju da je korist od članstva u EU u prosjeku oko 800 eura po stanovniku. U Hrvatskoj je 380 eura, ali ponavljam, mi smo u EU ušli tek 2013. godine i u njoj smo znatno kraće nego, primjerice, Slovenija, Mađarska ili Rumunjska. Za objektivniju sliku, trebalo bi uzeti u obzir koliko su te članice profitirale u prvih šest godina članstva, kao mi sada, a ne u 12 ili 15 godina. To bi onda bila ispravna usporedba.

Slovenci su izradili grafički prikaz koristi koje su imali od 15 godina članstva u EU. Te su koristi u njihovu slučaju doista impresivne. Kada će se Hrvatska moći pohvaliti nečim sličnim?

- Možda ćete se iznenaditi, ali Hrvatska se već sad može pohvaliti. No, vodite računa da je Slovenija u EU 15 godina, a mi samo šest. Unatoč tome, već i sada imamo brojne koristi od članstva u EU - od zapošljavanja, preko novih studentskih domova, opremanja bolnica i poticanja malih i srednjih poduzeća, pa do inovacija. Korištenje europskih sredstava predstavlja čak 80 posto javnih investicija u Hrvatskoj. Da Hrvatska nije u EU, tih novih ulaganja ne bi bilo.

U kojim smo područjima najbolje iskoristili novac iz fondova EU, a u kojima smo podbacili?

- Kada govorimo o Operativnom programu Konkurentnost i kohezija, koji je vrijedan 6,7 milijardi eura, tu smo ostvarili velik napredak. Ako analiziramo po prioritetnim osima iz tog Operativnog programa, najbolje rezultate imamo kod Poslovne konkurentnosti, gdje je ugovoreno preko 300 posto. Poduzetnici su i inače naši najbolji korisnici i sigurno je da će dobiti još novca za svoje projekte. Uskoro ide i novi natječaj za inovacije.

Nadalje, kod prioritetne osi Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije imamo jako dobre rezultate. Obnovljeno je gotovo 600 stambenih zgrada i preko 700 javnih ustanova, a brojne jedinice lokalne samouprave su profitirale od te prioritetne osi.

Velik iskorak napravili smo i kod prioritetne osi Promet i mobilnost. Tu je najvažniji strateški projekt Pelješki most, koji je za mandata ove Vlade konačno ugovoren i čija je izgradnja počela. No, puno smo napravili i kod željezničke infrastrukture.

Značajna ulaganja imamo i u obrazovanju. Posebno dobro stojimo kod financijskih instrumenata koje smo pokrenuli, a među kojima je možda najznačajniji Fond rizičnog kapitala koji pokrećemo.

Zahvaljujući fondovima EU, Hrvatska je jedno veliko gradilište. U svemu imamo i veliku podršku Europske investicijske banke, koja nam je iznimno važan partner, kao i HBOR-a i drugih financijskih institucija.

Što će u narednom razdoblju biti prioritet u izgradnji prometne infrastrukture?

- Svakako željeznica. No, jako je važno Hrvatsku pozicionirati i na europskim transportnim koridorima, na kojima ležimo. Meni je osobno važno bolje iskoristiti Dunav i Luku Vukovar, ali i ostale vodne prometne putove. Što se tiče ostalih ulaganja u prometnu infrastrukturu, morske i zračne luke već se obnavljaju i iz fondova EU.

Zbog čega se onda kod gradnje i obnove pruga okrećemo kineskom, a ne europskom kapitalu? Govorim, naravno, o nizinskoj pruzi...

- Što se tiče nizinske pruge, dio dokumentacije za nju je već financiran iz europskih fondova. Primjerice, za dionicu Rijeka - Karlovac i čvor Zagreb. Zašto ne bismo ponudili i stranim investitorima da sudjeluju u realizaciji tih projekata? Naravno, ako za tim postoji njihov interes. Uostalom, dio nizinske pruge već se gradi novcem iz fondova EU.

Da, ali kako sada stvari stoje, dio novca za dionice te pruge koje se financiraju iz europskih fondova morat ćemo vratiti u proračun EU?

- Kako raste ugovorenost sredstava iz fondova EU, logično je da raste i broj nepravilnosti. I to nije ništa zabrinjavajuće, isto se događa i u drugim zemljama članicama. Radimo na rješavanju tih problema i nadziremo troškove. Važno je da, kada uočimo nepravilnost u korištenju sredstava, te probleme rješavamo.

Pred nama je borba za novu financijsku perspektivu EU, koja će pokrivati razdoblje od 2021. do 2027. godine. Kako sada stvari stoje, nju bi EU trebala iznjedriti za hrvatskog predsjedanja u prvoj polovici sljedeće godine. Što nam ona nosi, s obzirom na izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU, a time i manje novca u blagajni EU?

- Hrvatskoj je u prijedlogu nove financijske perspektive alocirano 9,9 milijardi eura, ili 5,6 posto manje u odnosu na ovo financijsko razdoblje. Mi se kao Vlada s tim ne slažemo, posebno ako se uzmu u obzir i neke druge promjene koje se predlažu. Međutim, kada to usporedimo sa smanjenjem alokacije za niz drugih zemalja za 20 i više posto, dok bi više novca, po prijedlogu, dobile samo Rumunjska, Bugarska, Grčka, Finska, Španjolska i Italija, onda se može reći da i ne bismo trebali proći tako loše.

Inače, to što će Hrvatska u prvoj polovici sljedeće godine, nakon samo šest i pol godina članstva, predsjedati Unijom, vidim kao veliku priliku. Valja dodati i da će nakon Brexita trebati više uplaćivati u proračun EU, i to 1,1 posto bruto nacionalnog dohotka, no pod uvjetom da kohezijska politika ostane na sadašnjoj razini. Mi smo već rekli da smo taj iznos spremni uplaćivati. No, s druge strane, nastojat ćemo ispregovarati sve što je za Hrvatsku važno.