Francuska ekonomija u 2021. godini doživjela je najbrži rast u zadnjih 52 godine, što govori o ekstremnoj brzini oporavka druge najveće europske ekonomije nakon ekonomske kontrakcije izazvane pandemijom. U 2021. francuski BDP- rastao je prosječno 7 posto, nakon pada od 8 posto u 2020. godini, što praktično znači povratak na predpandemijsku razinu. Za većinu ekonomista francuska ekonomska izvedba, koja je bila bolja od većine drugih važnih europskih ekonomija, iznenađujuće je dobra. Sada eksperti tumače francuski gospodarski bum u 2021. sa snažnim rastom potrošnje nakon ukidanja dijela epidemioloških zabrana.
Iznenađujuće snažan rast u 2021. imala je i španjolska ekonomija. Španjolci su zabilježili godišnji rast BDP-a od 5 posto, a tako nešto nisu uspjeli još od 2000. godine tj. duže od dva desetljeća. No, valja znati kako je u 2020. godini španjolski BDP pao čak 10,8 posto, što znači da se Španjolci još nisu ekonomski vratili na razinu prije pandemije. To je posljedica visokog udjela turizma u španjolskom BDP-u. Temelj španjolskog rasta u prošloj godini bio je snažni oporavak investicija od 8,5 posto. Dobro su im poslovali građevinarstvo, trgovina te hospitality sektor.
Za razliku, njemačka ekonomija koju se već desetljećima smatra predvodnicom Europe, lani je rasla samo 2,7 posto, lošije od Francuske, Španjolske, Italije… odnosno zemalja koje su već jako dugo zaostajale za Njemačkom.
Pokazalo se kako se njemačka ekonomija pokazala puno više izloženom zastoju u lancima opskrbe, ali ipak iznenađuju slabe performanse jer ju strukturi BDP-a turizam nema toliko izraženi udio kao u južnim zemljama. Među najteže pogođenim dijelovima njemačke ekonomije je njihova velika autoindustrija; proizvodnja automobila u Njemačkoj je lani pala 12 posto odnosno čak 50 posto u odnosu na razinu prije pandemije. Sveukupno je njemačka industrijska proizvodnja oko 7 posto niža nego prije krize. Otpornost Njemačke u krizi pokazala se manjom jer se oslanjaju na proizvodnju vozila, opreme i razne mašinerije, dok Italija i Francuska imaju značajniju produkciju potrošačkih dobara.
No, sve ovo ne znači da su ekonomske perspektive srednjoročno i dugoročno najednom lošije u odnosu na zemlje poput Italije ili Francuske. Dovoljno je pogledati grafikon koji pokazuje razinu javnog duga u BDP-u, pa se promišljanja ekonomskih perspektiva trenutačno pokreću.
Ispod je grafikon koji pokazuje udio dugova države u BDP-u
