“Otoče, volim te”, glasio je refren nekadašanje hit-pjesme bračkog rock-sastava Šo Mazgoon. A ta parola mogla bi se primijeniti i kao naslov strategije kojom Europska unija nastoji omogućiti što prosperitetniji život na brojnim otocima njezinih država članica.
Unijina otočna politika sastoji se od niza mjera usmjerenih na poboljšavanje ekonomskih, demografskih i društvenih trendova, a poseban naglasak stavljen je na omogućavanje pouzdane opskrbe čistom energijom na otocima. A kako ta strategija izgleda u praksi, tijekom proteklog razdoblja zorno je demonstrirala i Hrvatska elektroprivreda, koja je pokrenula značajan investicijski ciklus vezan uz gradnju elektroenergetskih proizvodnih objekata i ostale energetske infrastrukture na otocima. O tom konceptu u nedavnom intervjuu Jutarnjem listu govorio je i predsjednik kompanije Frane Barbarić. - Posebnu pozornost posvećujemo povećanju sigurnosti opskrbe električnom energijom na našim otocima i u priobalju. U prijenosnu i distribucijsku elektroenergetsku mrežu u Hrvatskoj u ovoj godini uložit ćemo ukupno 1,5 milijardi kuna, od čega više od pola milijarde u elektroenergetsku mrežu na području Dalmacije. Što se otoka tiče, tamo idemo s komplementarnim pristupom razvoju zelenih samodostatnih energetskih sustava, polazeći od jačanja mreže, uključujući zamjenu i gradnju novih podmorskih kabela, zatim s gradnjom sunčanih elektrana poduprtih baterijskim spremnicima i na kraju gradnjom infrastrukture za električna vozila. Na taj način želimo dati doprinos gospodarskim i demografskim mjerama Vlade - rekao je u intervjuu Barbarić.
Najveća elektrana
U tom kontekstu važan trenutak dogodio se prije tjedan dana, kad je na Visu svečano otvorena dosad najveća solarna elektrana u Hrvatskoj.
Sunčana elektrana Vis, snage 3,5 MW, prva od sedam HEP-ovih sunčanih elektrana koje će pustiti u rad tijekom ove godine u sklopu 750 milijuna kuna vrijednog ciklusa gradnje sunčanih elektrana u razdoblju od 2019. do 2023. godine. Vrijedna 31 milijun kuna, SE Vis prva je velika sunčana elektrana izgrađena na hrvatskim otocima.
Elektrana će godišnje proizvoditi, bez poticaja i na potpuno tržišnoj osnovi, oko 5 milijuna kWh električne energije, što odgovara potrošnji oko 1600 kućanstava. Sagrađena je na zemljištu površine 5,5 hektara, na brdu Griževa glavica u blizini Žene Glave, 3,6 kilometara jugozapadno od grada Visa i 4,8 kilometara istočno od Komiže.
Radove na gradnji SE Vis izveo je Končar - Inženjering za energetiku i transport, a vođenje gradnje i nadzor obavila je tvrtka Fractal iz Splita. U elektrani je instalirano 11.200 fotonaponskih modula snage 340 Wp te pet frekvencijskih pretvarača nazivne snage 720 kW, koje je kao jedan od ključnih elemenata elektrane razvio i proizveo Končar. Sustav upravljanja i nadzora rada elektrane također je razvijen i proizveden u Končaru.
Uz Sunčanu elektranu Vis instalirat će se baterijski spremnik snage 1 MW i kapaciteta 1,44 MWh, prvi takve veličine u Hrvatskoj, koji će se koristiti za pružanje usluga uravnoteženja elektroenergetskog sustava te u svrhu očuvanja stabilnosti mreže na otoku.
Izgradnjom sunčane elektrane, otok Vis dobio je vlastiti izvor obnovljive energije i veću sigurnost opskrbe električnom energijom, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone.
Poslovni interes HEP-a za razvoj ovakvih objekata na otocima logičan je zbog dobre osunčanosti otoka, a ujedno i zato jer su sunčane elektrane rješenje za povećanu potrošnju tijekom turističke sezone.
Domaći moduli
Važno je istaknuti i da je krajem lipnja počela je gradnja Sunčane elektrane Cres, u vrijednosti od 41 milijun kuna. SE Cres doprinijet će jačanju sigurnosti opskrbe električnom energijom i povećanju stupnja energetske samodostatnosti otoka Cresa i Lošinja, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističkih sezona. Sunčana elektrana Cres, snage 6,5 MW, godišnje će proizvoditi bez poticaja i na potpuno tržišnoj osnovi oko 8,5 milijuna kWh električne energije, što odgovara potrošnji oko 2500 kućanstava. Gradi se na zemljištu površine 17 hektara, na lokaciji Orlec Trinket istok, dva kilometra sjeverno od naselja Orlec. U 13 segmenata pojedinačne snage 500 kW instalirat će se ukupno 20.330 fotonaponskih modula domaćeg proizvođača Solvis.
Moduli se smještaju tako da omogućavaju nesmetan prolaz malih životinja unutar ograde sunčane elektrane i ispašu ovaca unutar ograđenog područja. Projekt SE Cres je do ishođenja lokacijske dozvole razvijala Primorsko-goranska županija, kada je projekt preuzeo HEP, koji je na temelju natječaja gradnju povjerio konzorciju u kojem su PVI Solar, PVI GmbH, Intecco i Deling. Elektrana će s proizvodnjom početi do kraja godine. A HEP-ovi solarni projekti nastavit će se. Jednako kao što će izgradnjom elektrane na Cresu ona viška vrlo brzo izgubiti primat najveće, vjerujemo da će i ona creska biti nadmašena.
Budući HEP-ovi projekti sunčanih elektrana na otocima
SE Bogomolje
U Dalmaciji, na otoku Hvaru, HEP na temelju Sporazuma o suradnji s Općinom Sućuraj razvija projekt Sunčane elektrane Bogomolje, snage 8 MW, za koju su izrađeni idejno-tehničko rješenje i elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, a elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja je pri kraju izrade. (SE Ustrine i SE Bogomolje dvije su od 11 sunčanih elektrana koje HEP razvija na temelju sporazuma o suradnji koje je sklopio s općinama i gradovima diljem Hrvatske; ukupna snaga tih 11 elektrana iznosi 120 MW.)
SE Ustrine
Za projekt SE Ustrine kod Osora na otoku Cresu, snage 9,99 MW, koji HEP razvija na temelju sporazuma o suradnji s Primorsko-goranskom županijom i Gradom Malim Lošinjem, izrađeno je idejno rješenje.
SE Unije
Na otoku Unijama HEP planira gradnju sunčane elektrane snage 1 MW, uz koju je planirana i ugradnja baterijskog spremnika. Projekt je dio programa Europske unije INSULAE, a razvija se u partnerstvu HEP-a s Razvojnom energetskom agencijom Kvarner. Za projekt je nedavno ishođena lokacijska dozvola.
SE Cres 2
Prema sporazumu s Primorsko-goranskom županijom, Javna ustanova za prostorno planiranje na lokaciji Orlec - Trinket zapad razvija projekt SE Cres 2 od 4,14 MW do lokacijske dozvole, koji će se potom predati HEP-u. Do sada su se izradili idejno rješenje i elaborat zaštite okoliša, a elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja je pri kraju izrade. Idejni projekt na temelju kojeg se ishodi lokacijska dozvola u finalnoj je fazi izrade.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....