Kako ubrzati digitalizaciju u Hrvatskoj, koje bi reforme trebalo na tom polju učiniti kako bi se pomoglo gospodarstvu, a koje su već poduzete, ali i hoće li sve to utjecati na smanjenje cijena usluga brzog interneta građanima? Pitanja su to o kojima su u ponedjeljak na panel-raspravi u organizaciji Hanza Medije raspravljali Hrvoje Balen, član Uprave Algebre i dopredsjednik HUP ICT-a, Bernard Gršić, državni tajnik za razvoj digitalnog društva RH, Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća Hakoma, te Klaus Steinmaurer, izvršni direktor Austrijske regulatorne agencije za prijenos radija, televizije i telekomunikacija (RTR).
Novinar i urednik u Jutarnjem listu Bernard Ivezić uvodno je istaknuo da je Hrvatska ove godine napredovala za jedno mjesto po indeksu digitalnog gospodarstva i društva (DESI), odnosno EU indeksu digitalizacije društva i gospodarstva, s 20. na 19. mjesto. Anketa Jutarnjeg lista na LinkedInu pokazala je da čak 91 posto čitatelja smatra da bi trebalo ubrzati digitalizaciju.
Odrediti prioritet
Hrvoje Balen složio se rekavši da se, sportskim rječnikom, može reći da smo u utrci te da treba izabrati ono u čemu želimo biti najbolji, s tim da su elektroničke usluge i povezivost dvije kategorije u kojima možemo ostvariti najveći napredak. Gršić također smatra da je to prioritet i da treba vidjeti u kojem smo segmentu DESI-ja loši i poboljšati ga.
- Kao u sportu, morate izabrati disciplinu u kojoj ste najbolji i unapređivati taj dio, ali i sagledati gdje ste loši. DESI analizira razne segmente - istaknuo je.
S time se složio Klaus Steinmaurer, kao i Tonko Obuljen, koji je rekao da je digitalizacija promjena procesa, ali i načina razmišljanja. Obuljen je dodao da su odlični rezultati pokrivenosti 5G signalom, iznad 50 posto u šest mjeseci od zaključivanja dražbe za 5G frekvencije.
- Operatori su bili spremni, razgovarali su s nama i prije dražbe te su odmah krenuli u izgradnju mreža - kaže Obuljen. Navodi da je usto na tržište ušao i treći operator fiksne i pokretne mreže, što su u Hakomu dugo priželjkivali.
No, slaba je točka zaostajanje Hrvatske u korištenju svjetlovodnih i gigabitnih priključaka u odnosu na EU, ističe te dodaje da su gigabitni priključci izuzetno važni gospodarskim subjektima. Povećanje dostupnosti optike definitivno je nacionalni prioritet. Druga strana medalje jest da im je on u odnosu na kupovnu moć preskup. Rješenje koje se tu nameće kao za sve dobitna situacija jest deregulacija tržišta u onim područjima Hrvatske gdje više nema potrebe za regulacijom. Pojednostavljeno rečeno, s obzirom na to da se danas svi operatori hvale kako grade svoju mrežu i imaju velike planove u budućnosti, postavlja se pitanje je li regulatorno definirana minimalna cijena fiksnog interneta ispod koje najveći domaći operator, Hrvatski Telekom, ne može ići potrebna. Deregulacijom, koja je polučila dobre rezultate u Austriji, pojačava se tržišna utakmica, potiču investicije, a i građani bi bili u boljoj poziciji. U tom se području očekuju velike promjene u idućih godinu dana.
Završilo savjetovanje
Upravo je u ponedjeljak završilo savjetovanje s javnošću o novoj analizi tržišta, gdje se razmatra deregulacija optike, odnosno fiksnog brzog interneta. Hakom ispituje mogućnost da u nekim dijelovima Hrvatske gdje je prisutno više operatora na istoj lokaciji deregulira tržište i tako pojača konkurentnost i kompetitivnost.
Građanima je, pak, najzanimljivije što bi se tako otvorio potencijal da se snizi cijena fiksnog priključka na internet. Ishod tog postupka još je nemoguće prognozirati, no Hrvatska radi analizu tržišta po uzoru na brojne uspješne zemlje digitalnog društva, poput Austrije.
- Cijene interneta već neko vrijeme stagniraju, a usluga je sve bolja, ali treba znati da ni jako niske cijene nisu dobre jer mogu smanjiti investicijski potencijal operaterima koji grade optičke mreže - kaže Obuljen.Dodao je, pak, da je Hakom sigurno na tragu smanjenja regulacije, jer je cilj biti otvoren prema tržištu i korisnicima, kao i poticati investicije.Austrijski kolega Steinmaurer na to je dodao da je i besplatan pristup javnim nekretninama za potrebe fiksne mreže i mobilnih baznih stanica jedan od alata kojim se u Austriji želi potaknuti investicije svih operatora.
Državni tajnik Bernard Gršić kaže da je Hrvatska ostvarila napredak sa sustavom e-Građani, koji sada koristi oko 1,6 milijuna građana.
- Želja nam je da građani klikom miša dobiju možda i bolju uslugu nego da hodaju po šalterima. Već danas preko sustava možemo izvaditi vozačku, putovnicu, upisati dijete u vrtić ili školu. - kaže Gršić.
Panelisti su zaključili da država ne može biti graditelj digitalnih mreža, ali mora biti servis privatnom sektoru koji će to činiti.Klaus Steinmaurer naglasio je da se Austrija odlučila za ubrzanu digitalizaciju.
Korist za gospodarstvo
- Morali smo početi razmišljati na drugačiji način, promišljati tržište, novitete u tehnologiji i potrebe korisnika. Važan korak bio je provedba digitalizacije javne uprave. Kao regulatori i kao država ne gradimo sustave, ali možemo dati poticaj i stvoriti okruženje u kojem su investicije isplative. Primjerice, privatne kompanije kroz različite subvencije potiče se da grade infrastrukturu u manje razvijenim i slabije naseljenim mjestima gdje bi im, bez pomoći države, takve investicije bile neisplative - istaknuo je čelnik RTR-a.
Gršić se složio da je geografska komponenta važna te da se, uz pomoć europskih sredstava, radi na tome da brza mreža postane dostupna i u ruralnim krajevima Hrvatske.Hrvoje Balen kazao je da Hrvatska treba digitalizaciju i zbog zabrinjavajućih demografskih pokazatelja.
- Hrvatska je dosad izgubila 34.000 učenika, a godišnje na fakultetima ostaje prazno čak 13.000 mjesta. Treba nam internacionalizacija fakulteta i uvoz radne snage - zaključuje Balen.