Zaoštrava se skukob između autobusnih prijevoznika, ali i Sindikata. Skora liberalizaciju javnog autobusnog prijevoza na međugradskim i međužupanijskim relacijama unosi nervozu među autobusne prijevoznike, jer pitanje deregulacije pripadajućeg unutarnjeg tržišta i njegova otvaranja za prijevoznike na međunarodnim linijama još nije riješeno. Tako npr. vozač autobusa München-Split dosad nije smio primati usput i putnike u Zagrebu, nego su potonje vozili isključivo prijevoznici na linijama unutar Hrvatske.
Nakon zadnjeg u nizu članaka na tu temu, objavljenog jučer, Flixbus je odgovorio.
"Otvoreno pismo prema Ministru Olegu Butkoviću uz direktne i oštre napade na FlixBus smatramo krajnje neodgovornim, neprofesionalnim, pa čak i diskriminatornim ponašanjem Sindikata prema dobrom dijelu hrvatskih autobusnih prijevoznika, a samim time i prema njihovim uposlenim vozačima. FlixBus surađuje s brojnim većim, ali i manjim hrvatskim autobusnim prijevoznicima s kojima već duži niz godina radi na digitalizaciji usluge, poboljšanju kvalitete usluge, nabavci novih i sigurnih autobusa kako za putnike, tako i za okoliš, te prilagođava ponudu potrebama sugrađana i turista. S našim partnerima smo prisutni tamo gdje nas stanovništvo najviše treba i onoliko koliko nam trenutni Zakon o prijevozu putnika u cestovnom prometu to dozvoljava. Hrvatski autobusni prijevoznici koji se zalažu za promjene i žele ponuditi bolju kvalitetu putnicima i prijevoz kakav zaslužuju, okupljeni su u Udruzi hrvatskih autobusnih prijevoznika (UHAP). FlixBus je također članica ove Udruge", kaže Ante Grbeša, direktor FlixBus CEE South regije.
Iz Flixbusa poručuju da uz trenutno postojeću nestašicu profesionalnih vozača, tražimo načine kako da privučemo nove, mlade generacije koje bi bile spremne preuzeti jedan od trenutno najtraženijih poslova. To postižu na način da operativnim iskustvom i znanjem domaćih prijevoznika uz našu tehnološku podršku i agilnim timom kroz neprestano širenje mreže linija unutar Hrvatske i prema Europi, stvaraju nove i bolje uvjete za zapošljavanje vozača i neprestano ulažu u edukaciju vozača.
Posebno ističu da se kabotaža koja čini svega 1% tržišta nastoji javno prikazati kao nešto novo, dok je ona već zapravo jako dobro regulirana EU zakonodavstvom s definiranim uvjetima kada i kako je moguća, a koju primjenjuju gotovo sve članice EU. Hrvatska kao članica EU također je dužna provesti kabotažu i unutar svoje zemlje. Smeta ih što se putnici zastrašuju natpisima kako će ostati bez autobusnog prijevoza. Grbeša smatra da je "krajnje neozbiljno i kontradiktorno onome što ta regulativa na razini cijele Europe donosi. Kabotaža je dakle EU stečevina i do sada se ona mogla provoditi (i provodi se) na nekoliko međunarodnih linija u Hrvatskoj. Potvrdu ispravnosti primijenjene kabotaže odobrili su i dosadašnje presude hrvatskih sudova, stoga kabotaža nije ništa novo već je ona pravno usklađena".
"Kretanje građana unutar Republike Hrvatske nikako ne ovisi o međunarodnom prijevozu, niti o kabotaži kojom se oni nastoje zastrašiti. Dostupan prijevoz putnika na županijskoj razini prije svega ovisi o Javnoj usluzi odnosno o županijama koje trebaju što hitnije pripremiti mrežu linija za potrebe lokalnog stanovništva, raspisati javne natječaje te osigurati dostupan i povoljan prijevoz kome je potreban. Opcija mogu biti i komercijalne županijske linije. Stoga je nužno razlikovati javnu uslugu, komercijalne županijske i međužupanijske linije od međunarodnog prijevoza i kabotaže kao dio tog prijevoza.
U konačnici jedino potpuna liberalizacija tržišta može donijeti stvarne promjene koje će osjetiti i putnici, autobusni prijevoznici, pa i država. Liberalizacija donosi veću konkurenciju na tržištu, bolju uslugu, niže cijene prijevoza, te monopolizam na otvorenom tržištu nije moguć. Svi imaju jednaka prava nastupiti na tržištu, te se svaki prijevoznik svojom uslugom bori za putnika, a država se namiruje kroz poreze na dodatne prihode, cestarine itd", kaže Grbeša.
Usporedba s ˝klasičnim taksijem˝ je zapravo odličan primjer klasičnih starih načina razmišljanja i držanja zapravo postojećeg monopolizma na tržištu te nametanja visokih cijena prijevoza, ukazuju iz Flixbusa. U tom smislu i u autobusnom sektoru upravo dolazi do promjene klasičnog, monopolističkog načina prijevoza putnika u slobodu na tržištu i bolju ponudu za putnika. Grbeša ističe da "Ukoliko obratite pozornost na razne analize te javno dostupne podatke uvidjet ćete sve prednosti i pozitivne pomake koje je donijela liberalizacija taksi tržišta te je stoga suludo pričati o uništenju određenog tržišta u prijevozu putnika. ˝Klasičan taksi˝ stoga nije uništen već je dolaskom konkurencije, odnosno novom i većom ponudom prijevoza, klasičan i skup taksi bio prisiljen unaprijediti kvalitetu usluge, regulirati postojeće previsoke i samoregulativne cijene te postati dostupan širokom pučanstvu. Kako bi pridobili određene kupce, nužno je bilo da pružatelji taksi usluga pronađu način i diferenciraju se od konkurencije. FINA redovito iznosi podatke u djelatnosti taksi službe te je zabilježen rast prihoda za više od 43% u 2018. godini kao prvoj godini nakon liberalizacije u odnosu na 2017. godinu. Broj zaposlenih je narastao za gotovo 110% u 2019. u odnosu na 2016. godinu, dok je broj poduzetnika, odnosno taksi prijevoznika rastao za 416% 2019. godine u odnosu na 2016. godinu.
Upravo se takve promjene događaju trenutno i u autobusnom sektoru. MMPI nastoji, kao krajnji cilj, liberalizirati tržište, odnosno provesti promjene koje će osigurati jednako pravo i ulazak na tržište svakom prijevozniku koji ima znanje i želju nastupiti na tržištu, a svojim građanima ponuditi bolje uvjete i kvalitetniji život. Kabotaža je samo jedan manji segment napora u tom smjeru".
Nedavno provedeno istraživanje IPSOS-a i UHAP-a je potvrdilo da preko 80% građana želi otvoreno i slobodno tržište sa boljom uslugom i povoljnijim cijenama. Jasno im da će veća konkurencija donijeti niže cijene, bolju uslugu, veću ponudu, više radnih mjesta, odnosno prijevoznici će se svojom ponudom boriti kako bi udovoljili svakom tom putnika i privukli ga.
Pozitivan primjer liberalizacije autobusnog prijevoza
Od liberaliziranih tržišta po pitanju prijevoza putnika u javno linijskom autobusnom prijevozu, a unutar zemalja članica EU, Hrvatsku najčešće uspoređujemo s posljednje liberaliziranom EU članicom, Portugalom, s obzirom da nam je ova zemlja najbliža po pitanju udjela BDP-a u turizmu. Službeni rezultati istraživanja provedenih ove godine na portugalskom tržištu autobusnog prijevoza, odnosno na promjene koje su nastale posljedično od liberalizacije portugalskog tržišta. Uspoređuje se 2022. godina s posljednjom godinom prije liberalizacije.
Najveća globalna platforma za pretraživanje autobusnih putovanja CheckMyBus, s milijun tjednih polazaka te 3.000 autobusnih prijevoznika diljem svijeta u više od 90 zemalja svijeta, provela je istraživanje o promjenama na portugalskom tržištu javno linijskog autobusnog prijevoza putnika koje su nastupile nakon liberalizacije tržišta. Istraživanje se provelo između Lisabona i četiri najveće destinacije (Porto, Braga, Albufeira i Coimbra) te između Coimbre i Porta.
Portugal je 2019. godine liberalizirao tržište javno linijskog autobusnog prijevoza putnika, kada je donesen zakon koji novim prijevoznicima omogućuje slobodan pristup uslugama vožnje iznad 50 km. Iako su se promjene odvijale uslijed pandemije, što je otežalo cijeli postupak, država nije odustala od nauma da ovaj sektor postane potpuno otvoren i liberaliziran.
Posljedično, ističu iz Flixbusa, otvaranjem tržišta te ulaskom novih autobusnih prijevoznika na tržište, a između 2019. i 2022. godine cijene karata snizile su se za od 24% (s 12.3€ na 9.3€) do čak 51% (12.2€ na 6€), ovisno o pojedinoj regiji. Prodaja karata je narasla za 41,82% u 2022. u odnosu na 2019., a prihod od prodaje 13,28% u istom razdoblju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....