POZITIVNI IZGLEDI

Fitch potvrdio hrvatski rejting: ‘Manje ste izloženi posljedicama rata u Ukrajini od zemalja u regiji‘

‘BBB‘ najviši je rejting otkada su agencije počele ocjenjivati kreditnu sposobnost Hrvatske

Zdravko Marić, ministar financija

 Damir Krajac/Cropix

Agencija Fitch potvrdila je u petak investicijski rejting Hrvatske 'BBB' i pozitivne izglede, procijenivši da će oporavak turizma poduprijeti gospodarstvo u razdoblju posustajanja izvoza, a ulazak u eurozonu ublažiti rizike financiranja.

Fitch je snizio prognozu hrvatskog gospodarskog rasta u ovoj godini sa 4,4 na 3,3 posto, ukazavši na visoku poredbenu osnovicu u 2021., godini oporavka od pandemijske krize, i na naglo usporavanje potrošnje kućanstava zbog visoke inflacije.

Usporavanje aktivnosti u ključnim trgovinskim partnerima, posebno u eurozoni, utjecat će na izvoz, ali bi se oporavak ključnog turizma trebao nastaviti, s obzirom na strukturne prednosti Hrvatske, procjenjuju u Fitchu.

U 2023. rast bi po njima blago trebao ubrzati, na 3,7 posto, pod uvjetom da vanjski rizici jenjaju, a ulaganja ubrzaju, uz ključnu ulogu programa EU.

Ograničene veze

Hrvatska je manje izložena nepovoljnim makroekonomskim posljedicama rata u Ukrajini od ostalih zemalja u regiji, uz vrlo ograničene izravne veze s Rusijom i Ukrajinom koje se očituju u udjelu izvoza u te dvije zemlje od samo 1,5 posto i udjelu ulaganja i turizma od samo jedan posto.

Udio uvoza energije blizu je europskog prosjeka i iznosi 56 posto, ali Hrvatska je ulagala u proširenje izvora nabave, otvorivši prošle godine terminal za ukapljeni plin, što joj omogućuje da svede izloženost ruskom plinu na nulu, smatraju u Fitchu.

Izloženost višim troškovima energije i potencijalnim novim poremećajima u nabavnim lancima i dalje je visoka, napominju.

Manji manjak i dug

Hrvatski proračunski manjak snažno je smanjen u 2021., na 2,9 posto BDP-a, zahvaljujući solidnom rastu prihoda i suzdržanoj potrošnji, primjećuje agencija, snizivši procjenu manjka iz studenoga prošle godine za 1,4 postotnog boda.

U 2022. manjak bi trebao ostati gotovo nepromijenjen, budući da će protuteža nastavljenom snažnom rastu prihoda vjerojatno biti kontinuirani zahtjevi za većom potrošnjom kako bi se obuzdala visoka inflacija.

U 2023. manjak bi po njihovoj procjeni trebao pasti na 1,9 posto, s obzirom na inzistiranje vlade na štedljivosti.

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u smanjio se prošle godine na 79,8 posto zahvaljujući poboljšanoj fiskalnoj poziciji i snažnom gospodarskom rastu. U ovoj godini trebao bi se spustiti na 75,5 posto, te na 72,6 posto u 2023., prognoziraju u Fitchu.

U idućih pet godina trebao bi se po njihovoj prognozi smanjivati u prosjeku za tri postotna boda godišnje, što bi značilo ispunjavanje kriterija konvergentnosti, unatoč tome što bi se zadržao iznad 60 posto, najviše dopuštene razine u EU.

Europsko obećanje

Troškovi financiranja umjereno će rasti, prateći globalne trendove, ali postupak usvajanja eura i dobro upravljanje dugom smanjuju rizike.

Hrvatska je u 'čekaonici za euro' ispunila sve kriterije strukturnih reformi i trenutno ispunjava većinu kriterija konvergentnosti, uz izuzetak stabilnosti cijena, s obzirom na jačanje inflacije koja je u ožujku dosegnula 7,3 posto.

No, inflacija je ojačala u svim zemljama EU i u Fitchu procjenjuju da će Unija iskoristiti fleksibilnost koju kriteriji nude i u srpnju vjerojatno odobriti ulazak Hrvatske u eurozonu.

Pozitivni izgledi odražavaju očekivanja da će Hrvatska biti u poziciji da uđe u eurozonu u siječnju iduće godine, navodi se u izvješću.

"Trenutno procjenjujemo da će, ako zemlja ove godine ne ispuni kriterij inflacije, pristup eurozoni biti odgođen za najviše godinu dana, s ozbirom na to da je na razini EU jasno obećano da će postupak biti ubrzan."

Eurozona je ključ

Napominju da bi mogli sniziti rejting Hrvatske ako njezin ulazak u eurozonu bude znatno odgođen ili ako se javni dug u srednjoročnoj perspektivi ponovo poveća.

Rejting će pak podići ako vijeće ministara gospodarstva EU potvrdi da je Hrvatska ispunila kriterije za ulazak eurozonu.

Poticaj bi bili i dokazi o poboljšanim izgledima za gospodarski rast u srednjoročnoj perspektivi, "primjerice kroz provedbu strukturnih reformi ili ulaganja predvođena EU", koji bi mogli dovesti do bržeg smanjenja javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u no što se trenutno očekuje".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 18:06