Luka Split najveći je koncesionar na području Lučke uprave Split. Vlasnik 78 posto dionica Luke Split je tvrtka Gors savjetovanje, oko 10 posto u vlasništvu je Grada Splita, malo više od pet posto drži Luka Colnago, a ostatak mali dioničari. U prošloj godini Luka Split je imala rast tereta od 66 posto, a to bi se povećanje trebalo nastaviti u ovoj godini, kada bi se u njoj trebalo prekrcati milijun tona tereta. S njezinim direktorom Filipom Rogošićem razgovarali smo o planovima, ograničenjima u poslovanju te o pritužbama stanara iz obližnjih zgrada zbog prašine koja se širi iz Luke Split.
Kakva vam je bila prošla poslovna godina?
U prošloj je godini, u usporedbi s 2020., u Luci Split prekrcano 66 posto više tereta, s time da nam je 2020. bila bolja godina od 2019. U ovoj godini planiramo povećanje između 20 i 30 posto u odnosu na prošlu. Lani smo imali više od 700.000 prekrcajnih tona, a ove godine planiramo premašiti milijun. Tolike količine Luka Split nije imala nikada u svojoj povijesti. Rat u Ukrajini nije nam donio nove terete. Čak čekamo jedan teret koji je zapeo zbog restrikcija.
Što je uzrok tog rasta? Imali ste i određena ulaganja u prošloj godini?
Imali smo ulaganja. Uložili smo oko 2,5 milijuna eura u opremanje i modernizaciju luke. Kupili smo novu mobilnu dizalicu. Luka je imala samo jednu dizalicu, a s ovom novom, dodatnom dizalicom dobili smo nove kapacitete. Do tada smo radili s malim brodovima od oko 5000 tona nosivosti, a sada radimo s brodovima do 40.000 tona nosivosti. Zbog te činjenice povećali smo obujam posla. To su prepoznali vlasnici tereta i sada rade preko nas.
Što je s daljnjim investicijama?
Ove ćemo godine nastaviti s investicijama. S Lučkom upravom Split planiramo revitalizaciju vezova, kolosijeka te prelazak na solarno napajanje električnom energijom. I strojeve koji su na dizelski pogon namjeravamo prebaciti na električni. To bi bila investicija vrijedna između 15 i 20 milijuna eura. Dio toga iznosa planiramo financirati sredstvima iz fondova EU, a djelomično vlastitim kapitalom.
Koji su vaši najvažniji partneri?
Najznačajniji su Cezar i slovenski Calcit koji preko nas dobavlja kamen iz Planog za svoju tvornicu u Nizozemskoj. Naši partneri su i tvrtka Zijin Mining, koja je preuzela neke rudnike u Srbiji.
Imate i prijedlog vezan uz ličku prugu?
Ne samo za nas nego za čitav splitsko-kaštelanski bazen vrlo je važno da se uvede subvencioniranje prijevoza ličkom prugom kako bi se na njoj povećao teretni promet. Ta pruga ima mnoga ograničenja, tako da ju je do obnove nužno subvencionirati. Prema svemu sudeći, modernizacija ličke pruge neće početi prije 2035., a možda ni prije 2040. godine.
A unska pruga?
Unskom prugom nekad se prevozilo oko 4 milijuna tona tereta iz Dalmacije, a danas bismo za to morali četiri puta prelaziti granicu. Do ulaska BiH u EU stoga nećemo moći značajno računati na tu prugu iako još imamo klijente iz BiH koji robu prevoze kamionima preko naše luke.
Koliko imate radnika?
U ovom trenutku zapošljavamo ih 110. Zbrinjavamo radnike pred mirovinom, a tražimo nove. Njih baš i nema, tako da ćemo, očito, morati zaposliti i strane radnike.
Napreduju li hrvatske luke? Dojam je ne onako kako bi mogle?
Nama je najveće ograničenje infrastruktura, pogotovo željeznička. Takva željeznička infrastruktura nije adekvatna ni za jednu državu koja se želi gospodarski razvijati. Na jedan euro koji ostvari luka, država, lokalni špediteri, agenti, prijevoznici i kargo uprihode još četiri eura. Pokazalo se da su luke danas strateški značajne za svaku državu. Vidljivo je to i nakon izjava mađarskog premijera Orbána. Luka Split bila je prije samo nekoliko godina zahvaljujući splitskom industrijskom bazenu druga u Hrvatskoj, odmah iza Luke Rijeka. Međutim, u nju se nije ulagalo, tako da se nadam da ćemo zajedno s državom to promijeniti. Hitno trebamo povećati gaz u luci za još najmanje dva metra kako bismo mogli primiti veće brodove i imati veći pretovar. Gaz mora biti veći od 11 metara da bi se moglo raditi normalno. To bismo trebali napraviti brzo s Lučkom upravom Split.