Hrvatska i Sjedinjene Američke Države krajem 2022. potpisale su sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. No, ratifikacije sporazuma i dalje nema, a hrvatski poduzetnici koji posluju na tržištu SAD-a tvrde da gube mnogo novca i sve su bjesniji.
Dvostruko oporezivanje podrazumijeva plaćanje istog poreza u dvije države, a njegovo ukidanje omogućilo bi hrvatskim tvrtkama lakše uključivanje u tržište Sjedinjenih Američkih Država. To pogotovo vrijedi za manje tvrtke.
- Nepostojanje ugovora bila je ozbiljna prepreka za hrvatska i američka mala i srednja poduzeća. Organizacija poslovanja preko trećih zemalja nosi dodatne troškove i organizacijski je kompleksnija. Ako ste tek počeli poslovanje u SAD-u i ono ne čini velik dio prihoda, dodatni troškovi i administrativne prepreke djeluju odvraćajuće. Iako takve troškove velike korporacije mogu podnijeti, i njima je bitno da postoje mogućnost optimizacije troškova i smanjenje administrativnih zahtjeva - objašnjava Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham).
Veliki igrači
Korporacije najčešće mogu probleme s dvostrukim oporezivanjem riješiti tako da jednostavno vode posao preko svojih podružnica u zemljama Europske unije. Naime, Hrvatska je jedina zemlja EU u kojoj taj sporazum nije ratificiran.
Na tržištu SAD-a najviše sudjeluju hrvatski proizvođači oružja, farmaceuti i IT industrija. I dok veliki igrači prve dvije spomenute industrije imaju mehanizme i sredstva za amortiziranje poreznih troškova, IT sektor čine uglavnom srednji i mali poduzetnici.
- Prema statusu našeg ugovora s Valveom i Microsoftom (najveće svjetske digitalne distribucijske platforme za videoigre, obje registrirane u Sjedinjenim Državama) i prema statusu koji naša tvrtka ima u SAD-u, nama je od 2020. naplaćeno više od 200.000 dolara američkog poreza (porez na prodaju u SAD-u je 30 posto). Za mali studio iz Hrvatske to je golem iznos. Nakon što nam je promet automatski umanjen za taj iznos, u Hrvatskoj nam se naplaćuje i naš domaći važeći porez na dobit - objašnjava Mario Mihoković, jedan od četvorice osnivača gaming studija Little Green Mena (LGM).
Jedinstveno tržište
Proces ratifikacije ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u SAD-u ima strogu proceduru. Potpisani ugovor ide prvo u State Department, a nakon toga u Senat. U Senatu se ugovori obrađuju redoslijedom dolaska.
Aleksandar Gavrilović, direktor gejmerske tvrtke Gamechuck, ogorčen je razvojem situacije, a kao glavnog krivca detektira nesposobnost hrvatske gospodarske diplomacije. Navodi kako je Slovenija potpisala ugovor u lipnju 1999., a Kongres SAD-a ratificirao ga je krajem iste godine.
- Ovo je daleko od jedinog problema koji imamo na navodno jedinstvenom tržištu Europske unije, ali on možda na najbolji način oslikava našu politiku "partnerskog odnosa" prema SAD-u, koji se svodi na trošenje stotina milijuna eura na polovne Bradleyje i savezničko glasanje u svim pitanjima čak i po cijenu međunarodnog obraza dok oni nisu u stanju u godinu dana potpisati nešto što su već potpisali sa svim ostalim zemljama Europske unije, ali i zemljama poput Armenije i Kirgistana. Od ostalih problema gospodarske diplomacije, spomenuo bih da su hrvatske tvrtke u manjini u EU i po činjenici da ni dan-danas ne mogu nuditi usluge na najvećoj donacijskoj platformi Kickstarter ako prvo ne otvore podružnicu u, primjerice, Sloveniji. Svi ovi problemi rješavaju se u Hrvatskoj ne gospodarskom diplomacijom kao u drugim zemljama, nego sami od sebe kada nas zadesi sreća, kao što je i Google prije nekoliko godina napokon dopustio hrvatskim tvrtkama prodaju njihovih aplikacija u svojoj trgovini - elaborira Gavrilović.