Neminovno je da nam u narednih godinu do godinu i pol dolazi digitalna lisnica, kojom će se hrvatski građani moći digitalno identificirati i gdje će u jednoj aplikaciji biti spremljene i osobna i zdravstvena iskaznica. Taj sustav zahtijeva rigoroznije certificiranje, radit će unutar cijele EU i u offline modu, radi se o velikom zahvatu i premda neće biti obvezno za građane, uvjereni smo da će to prihvatiti - poručio je Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, na 6. izdanju konferencije na temu digitalne transformacije Hrvatske u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham).
U zagrebačkom hotelu Westin jučer se na konferenciji okupilo više od 160 ključnih predstavnika institucija, poslovne zajednice i medija kako bi sudjelovali na dva panela - "Napredak Hrvatske u europskom digitalnom desetljeću" te "Umjetna inteligencija: potencijali i prilike". Posebno veliki interes izazvala je potonja tema, poglavito po pitanjima mogućnosti koje pruža za hrvatsko gospodarstvo te rizika koje donosi u pogedu potencijalnih nestanaka čitavih zanimanja.
"Mislim da ćemo imati veliki skok po pitanju produktivnosti. Velika je to prillika i važno je ulagati u edukaciju i trening, bilo unutar kompanija, bilo institucionalno", kazao je Joško Mrndže, direktor Googlea za regiju Adriatics. "Nažalost, bit će i gubitka poslova, to je neminovno. Ali pročitao sam da u SAD-u od 100 poslova 60 nije postojalo na početku stoljeća. To će se ponoviti - ta tehnologija će stvarati nove poslove, a ti alati će, vjerujem, biti naši asistenti koji će nas učiniti bržima i organiziranijima.
Nije nikakva tajna da je eksplozivan razvoj umjetne inteligencije (AI), posebno generativne umjetne inteligencije koja je kadra iz samo jedne tekstualne rečenice stvoriti fotografije ili čak video, podigla je uzbunu među mnogim istaknutim poznavateljima tehnologije, jer su mogućnosti zlouporabe ogromne. Kao jedan od najvažnijih koraka u stoga se nameće regulativa vezana uz AI. Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu, kazao je kako je cilj "pokušati napraviti ono što se u žargonu zove ‘briselski efekt‘, dakle nešto slično kao što se dogodilo s GDPR-om".
"Naime, brojne izvaneuropske kompanije prihvatile su standarde koje je s GDPR-om nametnula Europska unija. Sada, nakon manje od 10 godina, vidimo da postoje određeni problemi, nedostaci i propusti koje nije bilo moguće predvidjeti onda. Kod AI-ja je slično. Bilo je potrebno postaviti neka pravila, ali znamo da nije završen proces normiranja tako važne tehnologije. Koncept kreće od stupnjevanja rizika, jer ih treba razlikovati. Imamo umjetnu inteligenciju koja je potpuno zabranjena, primjerice društveno vrednovanje individua kao što je slučaj u Kini ili subliminalna manipulacija i imamo one gdje su rizici manji, kao chatbotovi.
Mora se biti potpuno transparentan oko toga da netko priča s umjetnom inteligencijom. Nisu isti standardi za sve kompanije - nije ista regulativa za video igre ili za medicinski sektor. Nema sumnje da će se kod primjene javljati problemi, što bi trebala rješavati koordinacijska mreža s centralom i podružnicama na nacionalnim razinama. S druge strane je važno je da se u toj implementaciji regulative ne zaguše inovacije i razvoj", upozorava Ressler.
Različite razine umjetne inteligencije prema opasnosti od zlouporaba dodatno je razlučila Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
"Četiri su razine rizika. Nulta razina je slobodna za korištenje, to bi bili recimo chatbotovi. Druga su alati umjetne inteligencije koji su nešto kompliciraniji, kao ChatGPT, a treća razina su značajno važnije stvari, poput telemedicine, prometa, stvari koje dramatično utječu na život i dobrobit pojedinca. I konačno četvrta razina je zabranjeni AI, AI koji radi "social scoring" ili ima negativne implikacije na ponašanje - takva umjetna inteligencija će se zabraniti u roku od šest mjeseci".
Kako je u uvodnom izaganju konferencije napomenula Lidija Karaga iz Poslovne inteligencije, "output AI-ja će biti toliko dobar koliko su dobri podaci koji se ubacuju, u tvrtkama je bitno prikupljati te podatke i ovladati kako baratati tim podacima". Kao svijetle primjere brze i efikasne implementacije AI rješenja Vedran Bajer, country manager u Microsoftu Hrvatska, istaknuo je Grčku.
"Grčka vlada je uvela chatbot temeljen na našoj tehnologiji i imali su 30 tisuća upita u manje od 24 sata, svi servisi su u tome. Ta usluga štedi građanima vrijeme i omogućuje službenicima da rade ono što je stvarno bitno, umjesto da neprestano odgovaraju na upite. Agilna je i albanska vlada, radi na sličnom rješenju. Kod nas bih istaknuo bih Laqo za osiguranje, svoj odjel službe za korisnike djelomično su prebacili na chatbot. Sličan projekt imamo u Bugarskoj s IKEA-om", navodi Bajer.
Jednako interesantna bila je i panel rasprava o napretku Hrvatske na polju digitalizacije. Renata Vujasinović, country manager Vise za Hrvatsku, smatra kako snažniji rast digitalnog plaćanja može pomoći u razvoju Hrvatske.
"Postoji jasna korelacija. Kada bi digitalno plaćanje raslo po stopi od pet posto pet godina uzastopno, to bi podiglo BDP za 440 milijuna eura. Nama su u viziji digitalna plaćanja jedan od prioriteta i zato smo u mnogim zemljama predstavili planove za digitalno plaćanje, gdje se prije svega to olakšava malim poduztnicima. POS uređaj im je besplatan prvih šest mjeseci. U 18 mjeseci od lansiranja te inicijative, broj trgovaca porastao za 10 posto, instalirano je 8000 novih terminala, od čega je veliki dio u turističkom sektoru, najviše u restoranima", navodi Vujasinović.
Na pitanje što je osnovni uvjet u daljnjem razvoju digitalizacije u Hrvatskoj, Mislav Galler, član Uprave Telemacha, naveo je dvije stvari - infrastruktura i još infrastrukture.
"Neophodno je nastaviti graditi, jako smo nisko po pitanju mreža, posebno optičkih. Drago mi je što smo uzburkali tržište i vjerujem da ćemo na tom valu premašiti pola milijarde eura investicija. Mi ćemo i dalje nastaviti graditi, bitno nam je imati jasnu komunikaciju, koja je i dalje rascjepkana na više dionika u procesu.
Gordan Vidić iz tvrtke Iron Mountain istaknuo je kako je podizanje svijesti o digitalnim rješenjima imperativ.
"Digitalna razmjena podiže konkurentnost i transparentsnost, olakšava plaćanje i fakturiranje, smanjuje pogreške i rizike od prevara, povećava financijsku vidljivost. Tvrtke mogu očekivati povećanu agilnost s digitalizacijom, čime se pozicioniraju za daljnji rast. Mnoge kompanije možda oklijevaju revidirati sustave bojeći se raznih prepreka, a potrebna je i jaka infrastruktura za sigurnost".
A kada je riječ o domaćinu konferencije AmChemu, izvršna direktorica Andrea Doko Jelušić istaknula je kako su već dugo snažan zagovornik usvajanja i primjene novih tehnologija u Hrvatskoj.
"Posebno smo inzistirali da se poradi na tome u područjima elektroničnog plaćanja upravnih pristojbi, virtualnih ročišta na sudovima, digitalne transformacije zdravstva, novog elektroničkog oglasnika javne nabave, e-mobilnosti i digitalizacije komunikacije poduzeća s Poreznom upravom. Osim toga, organiziramo i godišnju poslovnu delegaciju u SAD, gdje hrvatske kompanije imaju priliku učiti o najnovijim trendovima digitalne transformacije od američkih poduzeća koja su njihovi predvodnici", poručila je Doko Jelušić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....