Prošle je godine Europska unija uvezla 397.000 tona začina, a upravo je iz Kine stiglo njih 38 posto. Najviše smo uvezli đumbira (122.900 tona), mljevene paprike (109.800 tona) i papra (62.900 tona). Kina je bila glavna zemlja podrijetla đumbira (54 posto) i paprike (72 posto), a papar se uglavnom uvozio iz Vijetnama (56 posto), pokazali su upravo objavljeni podaci Eurostata.
Ostali začini koje često uvozimo dolaze iz drugih zemalja - cimet najčešće iz Indonezije, Egipat je glavni dobavljač za anis i srodne začine, a 77 posto kurkume, koje je u EU 2022. ukupno uvezeno 15.800 tona, je iz Indije. Začini koji se uvoze u malo manjim količinama su sjemenke kumina (9600 tona) i korijandra (9500 tona), kojih je polovica uvezena iz Rusije, te muškatni oraščić (4400 tona).
U usporedbi s 2012., ukupna težina začina uvezenih iz zemalja izvan Europske unije povećala se za više od polovice (57 posto), a količina đumbira i kurkume više se nego udvostručila, pa su oni postali začini kojima se najviše trguje. U deset godina smanjio se samo uvoz muškatnog oraščića, i to za četiri posto.
Hrvati najviše vole "klasične" začine. Istraživanje BRANDpuls iz 2020. pokazalo je da u najvećoj mjeri koristimo sol, papar i peršin, no više od polovice (55 posto) ispitanika rado isprobava druge začine. Četiri od pet potrošača kupuje začinske mješavine, među kojima je Vegeta najpopularnija, a 85 posto ispitanika je poručilo da ne može zamisliti složenije jelo bez njih. Začinske mješavine najviše vole osobe u dobi od 40 do 49 godina, a natprosječno se koriste u ruralnim krajevima.