PRIPREME ZA ZIMU

Europska komisija objavila plan: Predlažu smanjivanje potrošnje plina za 15 posto od 1. kolovoza!

Smanjenjem potrošnje već od ovog ljeta EU bi mogla ekonomski utjecaj potpunog izostanka ruskog plina zadržati u prosjeku na 0.4 posto BDP-a

Vladimir Putin i Ursula von der Leyen

 Aleksey Nikolskyi/Sputnik Via Afp

Ocjenjujući da Rusija koristi plin kao političko oružje i pripremajući se za mogući potpuni prekid isporuke, Europska komisija je u srijedu predložila odgovor - preventivno i koordinirano smanjenje korištenja plina u EU članicama za 15 posto od kolovoza do ožujka iduće godine, kako bi se skladišta plina uspjela napuniti do zime.

To podrazumijeva dobrovoljne mjere štednje, ali ako one neće biti dovoljne, dođe li zaista do izvanredne situacije, krizni plan predviđa i moguće uvođenje obvezujućeg rezanja potrošnje u članicama, što bi sve skupa trebalo voditi minimiziranju ekonomskih gubitaka za EU kao cjelinu.

Smanjenjem potrošnje već od ovog ljeta EU bi mogla ekonomski utjecaj potpunog izostanka ruskog plina zadržati u prosjeku na 0.4 posto BDP-a, procjena je. Ako se ne poduzmu nikakve akcije i zima bude ozbiljna, a Rusija prekine opskrbu, EU bi mogla osjetiti udar gubitka od 1,5 posto BDP-a.

Čelnici Europske komisije u srijedu su te mjere opisali kao preventivne i kao aktiviranje principa solidarnosti na vrijeme, prije nego se dogodi velika kriza.

I direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol je ovog tjedna objavio niz prijedloga mjera koje bi Europska unija trebala poduzeti te značajno smanjiti potrošnju prirodnog plina ovog ljeta kako bi se pripremila za mogućnost da zimu provede bez opskrbe iz Rusije. U pitanju je, prema njemu, oko 12 milijardi kubičnih metara plina koje bi EU mogla uštedjeti u iduća tri mjeseca i upumpati u skladišta, što je ekvivalent oko 130 LNG tankera.

Naravno, u redovima industrije su prijedlozi za smanjenje potrošnje, u očekivanju prijedloga Europske komisije, izazvali reakcije i upozorenja. Kemijska industrija, jedan od velikih potrošača plina, objašnjavala je tako da je bitna i za potrošače i za ostale industrije pa ne bi trebala biti prva na udaru. Ako nema plina za proizvodnju kemikalija to znači da "nema kemikalija za kvasac, a bez kvasca nema kruha", citira portal Politico lobistu te industrije u Europi, direktora Europskog vijeća za kemijsku industriju. On potom nabraja da je u pitanju i proizvodnja klora koja je važna za pitku vodu, ali i da ta industrija proizvodi aktivne sastojke važne za lijekove.

Dio industrijalaca upozorava kako njihovi pogoni mogu pretrpjeti štetu ne bude li osigurana redovita opskrba plinom jer neki proizvodni procesi, poput onih u industriji stakla, zahtijevaju stalni dotok plina. Glavni tajnik Europskog saveza industrije stakla, također lobist, kaže da bi zaustavljanje plina za njih značilo "katastrofičnu opciju u krajnjoj nuždi".

S druge strane, postoje u EU i zemlje koje su već uspjele stvoriti dovoljne zalihe plina za ovu zimu, poput Poljske, ili zemlje koje su manje ovisne o plinu, poput Španjolske i Portugala, koje baš ne bi smanjivale potrošnju i time pogoršavale stanje svog gospodarstva. Tako se poljska ministrica Anna Moskwa izjasnila protiv nametanja obaveznih ciljeva za redukciju, objašnjavajući da europski mehanizam solidarnosti ne smije voditi smanjenju energetske sigurnosti bilo koje države članice, kako navodi Politico.

Mađarska je pak već objavila izvanredno stanje u energetici i plan joj je da od početka kolovoza ne dozvoli izvoz plina, ali europski povjerenik za energetiku kaže da o tome još nije obavijestila Bruxelles. Napominje pritom kako pojedinačne nacionalne restrikcije koje utječu na prekogranične isporuke plina nisu opravdane i mogu samo pojačati probleme u trenutnoj situaciji na plinskom tržištu. Jedan od suradnika think-tanka European Policy Centre naglašava pak kako je vrlo važno da se u Europi ne dogodi "energetski nacionalizam" jer bi to uvećalo troškove plinske krize za sve.

Kako je pak ranije pisao Bloomberg, pozivajući se na draft dokumenta Europske komisije, simulacije operatora plinskih sustava EU-a govore da bi u slučaju potpunog prekida opskrbe plinom iz Rusije ovog mjeseca, plinska skladišta mogla dočekati studeni na prosječnoj razini popunjenosti između 65 i 71 posto, što je debelo ispod ciljanih 80 posto. Dogodi li se prekid u listopadu ili kasnije, smanjuje se rizik nedovoljne popunjenosti, ali bi bilo jako malo vremena za reakciju.

Inače, opskrba plinom iz Rusije je, kaže se, sada na 30 posto prosjeka koji je zabilježen u razdoblju 2016-2021. godina. Dosadašnja ruska ograničenja isporuke su utjecala na 12 članica EU-a, a Njemačka je zbog rizika već prošlog mjeseca oglasila alarm.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2022 23:52