Kao što su tržišta i očekivala, Europska središnja banka nastavila je povećavati ključne kamatne stope i deveti put zaredom, za 0,25 postotnih bodova. Tako depozitna kamatna stopa po kojoj banke drže novac kod središnje banke sada iznosi 3,75 posto, pa je za očekivati i nastavak zaoštravanja uvjeta zaduživanja.
Unatoč znakovima poboljšanja, ESB ocjenjuje da je inflacija i dalje visoka, pa ostavlja otvorena vrata i daljnje zaoštravanje monetarne politike, "onoliko dugo koliko to bude potrebno da se inflacija što skorije vrati na srednjoročni cilj od dva posto". Daljnji koraci ovisit će o "procjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka te dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike".
Posljednje podizanje kamata?
Ipak, tvrdokorna inflacija i rastući rizik od recesije vuku kreatore monetarne politike u suprotnim smjerovima, pa analitičari primjećuju da je ovaj ton iz ESB-a vrlo oprezan.
Izgledi za gospodarski rast i inflaciju u eurozoni, kazala je predsjedncia ECB-a Christine Lagarde na tiskovnoj konferenciji, ostaju vrlo neizvjesni, a negativni rizici uključuju rat u Ukrajini i mogućnost većeg porasta geopolitičkih napetosti koje fragmentiraju trgovinu. Inflacija bi mogla biti potaknuta rastućim cijenama energije i hrane, povezanim s ruskim povlačenjem iz crnomorske inicijative za žitarice. Također, nepovoljni vremenski uvjeti, zbog "klimatske krize koja se razvija", mogli bi povisiti cijene hrane više od predviđenog. U kratkom roku, kazala je Lagarde, rast bi mogao oslabiti, ali će se zatim ubrzati, potpomognut "robusnim" tržištem rada.
U izjavama iz ESB-a analitičari primjećuju nijanse koja upućuju da daljnja povećanja kamatnih stopa nisu zadana i da bi cikus mogao uskoro završiti. "Povećanja stopa u Europi bliže se kraju", kazao je za Ben Laidler, strateg za globalna tržišta na platformi za trgovanje i ulaganje eToro. Pritom ukazujue na pad inflacije i prijetnju recesije koju predvodi Njemačka o predviđa da bi moglo doći do još samo jednog povećanja kamatnih stopa.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić također je kazao kako ovo moglo biti posljednje podizanje kamata, "s obzirom na pad proizvođačkih cijena, očekivano jenjavanje temeljne inflacije te rastuću vjerojatnost recesije u europodručju u drugoj polovici godine". No, izglednim drži i povećanje za još 25 baznih bodova u rujnu te da će se zadržati na četiri posto, dok god temeljna inflacija ostaje znatno iznad ciljane razine od dva posto, uslijed relativnog snažnog rasta primanja zaposlenih.
Bolje od očekivanja
Dan ranije i američke Federalne rezerve povećale su kamatne stope za 0,25 posto, na raspon od 5,25 do 5,5 posto. Tržišta ocjenjujući da je time završio ciklus podizanja kamatnih stopa u SAD-u. No, predsjednik Feda Jerome Powell je izjavio da će daljnje odluke donositi od sastanka do sastanka, pažljivo prateći makroekonomske pokazatelje. Iz bilješke koju je klijentima uputio Goldman Sachsa proizlazi da objava iz Feda nije signal usporavanja tempa podizanja kamatnih stopa u budućnosti, ali u banci očekuju da ih u rujnu Fed neće dizati. Prema najnovijim podaci američka ekonomija je u drugom tromjesečju rasla 2,4 posto na godišnjoj razini, brže očekivanog. Iz toga proizlazi da je gospodarstvo uglavnom prebrodilo povećanje snažan rast kamatnih stopa.