Europa koja je godinama bila predvodnik po pitanjima kao što su zaštita okoliša i zauzimanje za ljudska prava, u utrci za veću konkurentnost sve ih više baca u drugi plan, kako bi se fokusirala na ona područja u kojima kaskamo za Sjedinjenim Državama i Kinom, piše Politico. Konkurentnost, koja u ovom smislu znači da Stari kontinent postane produktivniji i bogatiji, mogla bi biti ključni element drugog presjedanja Ursule von der Leyen Europskom komisijom.
Iako se već godinama govori kako moramo poraditi na tom području, nedavno je postalo jasno da se nešto mora hitno poduzeti. Volkswagen, nacionalni prvak u automobilskom sektoru u zemlji, početkom rujna je objavio da prvi put u svojoj 90-godišnjoj povijesti razmišlja o zatvaranju tvornica u Njemačkoj. Tehnološki div Intel je u ponedjeljak objavio da odgađa izgradnju velike tvornice mikročipova u njemačkom Magdeburgu i još jedno ulaganje u Poljskoj za dvije godine jer pokušava nadoknaditi velike gubitke. Upravo je Intelovo ulaganje od 30 milijardi eura u Njemačkoj bilo ključno za postizanje cilja Europske unije da proizvodi više poluvodiča u regiji, nakon što su nestašice u opskrbnom lancu prisilile europske proizvođače automobila da zatvore pogone. Ovaj Intelov potez smanjuje šanse Europe da se sa SAD-om, Kinom i Južnom Korejom natječe u globalnoj utrci oko proizvodnje čipova. Ne pomaže ni to što lider na tržištu čipova je TSMC ima velike planove u SAD-u, dok se u Europi ograničava na manji, manje napredan proizvodni projekt.
- Sada smo u logici poticanja samo ekonomskog aspekta industrijalizacije. Smatram da je krajnje zabrinjavajuće da bi fokus na konkurentnost u novoj Komisiji mogao zasjeniti i socijalna prava i okoliš - rekla je za Politico Tilly Metz, zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu.
Da će se Von der Leyen fokusirati upravo na gospodarstvo, bilo je jasno još kada je u srpnju u svom govoru pred Europskim parlamentom istaknula kako su joj glavni prioriteti “prosperitet i konkurentnost”. Neekonomski prioriteti nestaju s dnevnog reda. Povjerenica za demokraciju Henna Virkkunen nadzire i "tehnološki suverenitet", šifru za oživljavanje europskog tehnološkog sektora. Maroš Šefčovič, potpredsjednik Europske komisije za europski zeleni plan, sada je povjerenik za povjerenik za trgovinu i transparentnost. Nakon pandemije, dužnosnici koji se bave zdravstvenom politikom nadali su se da će njihovo područje dobiti poticaj, no nakon imenovanja Olivéra Várhelyija u resor zdravstva - političara koji je blizak premijeru Viktoru Orbánu koji je prijateljski nastrojen prema Rusiji - boje se da to neće biti slučaj.
Ostaje pitanje hoće li sve to biti dovoljan poticaj Europi s obzirom na to da njemačko gospodarstvo, najjače u Europskoj uniji, 2023. uopće nije raslo, a ove godine se očekuje da će se smanjiti. To bi moglo negativno utjecati na cijeli kontinent.
Istovremeno se povećava tehnološki jaz za SAD-om. Dok je prošle godine kalifornijski dizajner mikročipova Nvidia postao jedna od osam američkih tvrtki vrijednih više od bilijun dolara, u proteklih 50 godina ni jedna europska kompanija nije premašila 100 milijardi eura.
Mario Draghi, bivši predsjednik Europske središnje banke koji je napisao izvješće o konkurentnosti koje će voditi von der Leyenina razmišljanja u sljedećih pet godina, pozvao javni i privatni sektor da mobiliziraju 800 milijardi eura godišnje u nova ulaganja, no nije jasno odakle će taj novac doći. Tim više što prema pravilima EU-a o državnoj potrošnji, neke od najvećih ekonomija u bloku trebale bi ući u razdoblje rezanja troškova, a to će samo dodatno deprimirati gospodarstvo.
Von der Leyen je 2021. najavila stvaranje Europskog stupa socijalnih prava, no fokusiranje na gospodarstvo moglo bi usporiti realizaciju. Predsjednica Europske komisije više je puta isticala zelenu tranziciju - cilj da budemo klimatski neutralni do 2050. i stvorimo održivu industriju, tehnologiju i transport - kao glavni prioritet. Moglo bi pomoći i to što zelene tehnologije mogu biti korisne za gospodarstvo. Izvješće Centra za istraživanje energije i čistog zraka pokazalo je da je čista energija u Kini 2023. bila vrijedna golemih 1,6 bilijuna dolara i da je taj sektor činio 40 posto ukupnog rasta BDP-a te godine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....