Tržišta kapitala moraju igrati aktivniju ulogu u podržavanju poduzeća i gospodarskog rasta. Smanjenje inflacijskih pritisaka i oporavak europskog gospodarstva u prvoj polovici 2024. pružaju priliku za financijski rast, ali je ekonomska neizvjesnost u Europi i dalje na visokoj razini, poručio je predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman na konferenciji "Izazov promjene". Taj dvodnevni događaj u Rovinju, koji tradicionalno organiziraju Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava i Zagrebačka burza, ove je godine okupio više od 570 sudionika iz svijeta financija, gospodarstva i politike.
U svojem se izlaganju Žigman osvrnuo na to što Stari kontinent i dalje značajno zaostaje za SAD-om, u kojem živi pet posto svjetskog stanovništva, a drži gotovo 70 posto globalne tržišne kapitalizacije. Europsku uniju od SAD-a razlikuje, između ostalog, to što u toj zemlji sustav nije toliko bankocentričan (čak 70 posto financiranja poduzeća u EU povezano s bankama), više je manjih investitora, što smanjuje rizik, a i građani su spremniji participirati na tržištu. Europa je, pak, predvodnik u zelenom financiranju i održivim ulaganjima iako još nije dosegnut cilj Europske komisije od 700 milijardi eura u zelenim investicijama. Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe istaknuo je da Hrvatska mora raditi na jačanju svojeg financijskog tržišta kako bi se bolje integrirala u europsko.
- Domaće tržište kapitala suočava se s niskom likvidnošću i visokom koncentracijom trgovanja, no vidimo pozitivan potencijal kroz nedavna izdanja državnih obveznica i veći interes za ulaganja - rekao je. Na kraju izlaganja Žigman je zaključio da je Europa pred izazovom duboke transformacije tržišta kapitala, pa su integracija, modernizacija i jačanje regulatornog okvira ključni kako bi europska tržišta kapitala postala konkurentnija.
Petar Vlaić, predsjednik UMFO-a, smatra kako promjena zakona i liberalizacija ulaganja pokazuju da zakonodavac i regulatori razmišljaju o stabilnosti sustava. Iako se mirovinskim fondovima često spočitava da najveći dio sredstava ulažu u hrvatske obveznice, Vlaić je istaknuo da se taj udio smanjio sa 70 na 45 posto, a da je udio stranih ulaganja porastao na 35 posto. Vjeruje da će u idućim godinama doći i do 50 posto. Iako u UMFO-u primjećuju da su građani financijski sve pismeniji, i dalje je mali udio onih koji sami izabiru mirovinski fond.
- U budućnosti će biti posebno važni dobrovoljni mirovinski fondovi. Trenutno se upravlja s 1,3 milijarde eura, ali poreznim tretmanom i poticajima moramo pozitivno utjecati na to da se i poslodavci uključe - rekao je Vlaić.
Ministar financija Marko Primorac kaže da su prepoznali potrebu aktivnijeg uključivanja države u razvoj financijskog sustava kako bi se potaknuo daljnji rast i razvoj hrvatskog gospodarstva. Zbog toga smatra važnim omogućiti bolji pristup financiranju, a putem razvoja nebankarskih financijskih institucija i tržišta vrijednosnih papira smanjit će se i rizik sustava. Trenutno je Hrvatska među državama Europske unije s najnižom razinom korištenja investicijskih proizvoda, a čak 61 posto financijskih sredstava građana nalazi se u depozitima.
- Potrebno je potaknuti promjenu ponašanja naših građana kroz ojačavanje financijske pismenosti te educiranja građana o mogućnostima koje su im na raspolaganju. Samo financijski pismeni građani mogu prepoznati mogućnosti ulaganja, donositi odgovorne odluke i tako uspješno upravljati svojim financijama - rekao je Primorac u videoporuci.
Podsjetio je kako je priprema prijedloga Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj u završnoj fazi jer su, kaže, svjesni da bez unapređenja likvidnosti tržišta kapitala, razvoja novih investicijskih instrumenata i načina financiranja nije realno očekivati značajan iskorak.
- U orijentaciji prema regionalnoj integraciji svakako smo inspirirani baltičkim državama, koje su se ujedinile i kreirale zajednički indeks koji bi omogućio bolju vidljivost na inozemnim tržištima i privlačenje većih investitora zadržavajući pritom identitet i ulogu nacionalnog tržišta. Vjerujem da je to put za značajan iskorak država članica EU u srednjoj i istočnoj Europi - rekao je ministar financija.
Iako se na prvu možda tako ne čini, kada bi sustav u Hrvatskoj bio manje bankocentričan, to bi bilo dobro i za same banke, smatra član Uprave HPB-a Josip Majher. Sustav bi bio stabilniji, profitabilnost može biti veća, odnosi s klijentima bolji, a očekivano je regulatorno olakšanje jer sve što ima više bitnih dionika, pritisak na banke je manji.
Manje oslanjanje na banke samo je jedan od prijedloga, koje je iznio u svom izlaganju, kako sustav iz bankocentričnog pretvoriti u više tržišni. Treba razvijati tržište kapitala i smanjiti vezane troškove listanja i trgovanja, poticati financijske inovacije, bolje zaštititi investitore, povećati financijsku pismenost, ojačati korporativno upravljanje i olakšati pristup informacijama.
Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, naglasio da je kvalitetna radna snaga pokretač razvoja i preduvjet gospodarskog rasta, a trendovi na hrvatskom tržištu rada su pozitivni. Istaknuo je kako se u posljednjih sedam godina popravio omjer između umirovljenika i zaposlenih - od 2017., kada je omjer bio jedan umirovljenik na 1,19 zaposlenih, do ove smo godine došli na omjer 1:1,42.
Podsjetio je da je Vlada proteklih godina uvela korekcije u mirovinskom sustavu kako bi buduće mirovine bile primjerenije, ali i reagirala na krize potaknute pandemijom, potresom i dizanjem cijene energenata kroz dodatke za umirovljenike.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....