ESB zaustavio rast kamatnih stopa, posustaje inflacija, ali bilježi se najveći pad poslovne aktivnosti od početka pandemije covida

Tek neznatno nižu kamatnu stopu na depozite od Hrvatske poštanske banke (tri posto) ponudila je druga državna banka, Croatia: na tisuću eura iznosi 2,9 posto. Među 17 banaka koje obuhvaća upravo objavljena informativna lista HNB-a još su tri banke izašle s malo privlačnijom kamatnom stopom: Imex banka s dva posto, Agram banka nudi 2,8 posto, a Kent banka 3,1 posto. Kako je o riječ o malim bankama, očita je njihova namjera da iskoriste sadašnje prilike za osvajanje novih klijenata i povećanje svog tržišnog udjela.

Dvije najveće banke, čini se, ostaju pri politikama da im nije osobito važno zadržavanje štediša. Na jednogodišnje oročenje u PBZ-u može se dobiti kamatna stopa od 0,8 posto, a u Zagrebačkoj banci jedan posto. Najnižu stopu, pak, ima Partner banka, samo 0,15 posto.

Popuštanje pritiska

Dugoiščekivana usporedna lista HNB-a donosi kamatne stope na iznos štednje u visini od tisuću eura, dolara i švicarskih franaka na rok od 12 mjeseci. Ponuđeni kriterij jednokratne uplate od 1000 eura za nenamjensku štednju ne obuhvaća sve banke, među ostalim Erste i RBA, koje je moguće pronaći po drugačijim kriterijima. Primjerice, Erste banka nudi opciju višekratnih uplata, a fiksna kamata na godinu dana je 0,3 posto. No, ta je banka nedavno objavila da drugi put ove godine diže kamatne stope na aktivnu štednju, te da će se kretati u rasponu od jedan do tri posto, u odnosu na ranijih 0,3 do 1,3 posto. Riječ je o štednji "s mogućnošću neograničenog broja uplata u razdoblju od 6 do 60 mjeseci".

Dok poslovne banke, ponukane brojnim kritikama, postupno dižu kamatne stope na depozite, Europska središnja banka (ESB) odlučila je zaustaviti ciklus njihova povećanja koji je počeo u srpnju lani. Depozitna stopa, po kojoj banke drže novac kod središnje banke, ostaje četiri posto, a nepromijenjene ostaju i dvije druge ključne kamatne stope.

Glavni razlog mahom očekivanoj odluci je popuštanje inflacijskih pritisaka. U rujnu je prosječna inflacija u europodručju pala na 4,3 posto, nakon što je mjesec ranije iznosila 5,2 posto. U objašnjenju Upravnog vijeća ESB-a sa sastanka u Ateni stoji da je inflacija osjetno pala zbog snažnih baznih učinaka, ali i da je nastavila popuštati temeljna inflacija. Također, prethodna povećanja kamatnih "nastavljaju se snažno prenositi na uvjete financiranja", što guši potražnju i pomaže obuzdavanju inflacije. Podaci potvrđuju i prethodnu procjenu srednjoročnih izgleda inflacije, da će predugo ostati previsoka, ali i da ekonomija sve više posustaje.

Plaće i energija

Odluka o "pauzi" na rast kamatnih stopa uslijedila je u tjednu kada anketa među menadžerima nabave pokazuje najveći pad poslovne aktivnosti od početka pandemije covida-19. Govoreći na konferenciji za novinare, predsjednica ESB-a Christine Lagarde je rekla da je gospodarstvo europodručja i dalje slabo, a proizvodnja nastavlja padati. "Smanjena inozemna potražnja i stroži uvjeti financiranja sve više opterećuju ulaganja i potrošnju", kazala je, dodajući da sektor usluga također slabi jer se industrijska aktivnost prelijeva na druge sektore, a više kamatne stope pogađaju potražnju. No, kako inflacija usporava, realni prihodi kućanstava se oporavljaju, a potražnja za izvozom iz europodručja raste, rekla je, gospodarstvo bi trebalo ojačati u nadolazećim godinama.

Analitičari očekuju da će kamatne stope dugo ostati na povišenoj razini i da se ne treba nadati njihovu spuštanju, barem do ljeta iduće godine.