ESB: Još je prerano za novo spuštanje kamatnih stopa zbog rizika od inflacije

Europska središnja banka zadržala je tri ključne kamatne stope na razini iz lipnja, kada je nakon pet godina pokrenula ciklus njihova snižavanja. Kao obrazloženje navodi da su domaći cjenovni pritisci i dalje visoki, da je inflacija cijena usluga povišena te da će ukupna inflacija vjerojatno "ostati na razinama višim od ciljane u velikom dijelu sljedeće godine".

Iako su tvrtke djelomično apsorbirale cjenovne pritiske i ublažile prelijevanje velikog rasta plaća na inflaciju, ESB ocjenjuje da rizici ostaju. Iznova ponavlja i da se neće unaprijed obvezati na bilo koju stopu te da će se pri donošenju odluka voditi podacima, od sastanka do sastanka. Napredak u snižavanju inflacije prema ciljanih dva posto malo je usporio, pa analitičari zaključuju da su potrebni dodatni dokazi prije nego što ESB "pritisne obarač" po drugi put.

U skladu je to i s očekivanjima tržišta koja vjeruju da će do kraja ove godine biti još dva spuštanja kamatnih stopa te pet puta tijekom sljedeće godine. Međutim, ulagači su ujedno očekivali ohrabrujuće poruke o inflaciji, tržištu rada i drugim kretanjima u gospodarstvima, pa su dionice porasle uoči sjednice čelnika ESB-a. To je ipak izostalo, ali ne iznenađuje ima li se na umu da je središnja banka u prošlosti koji put i zažalila zbog toga što je bila odviše konkretna.

Najnovije izvješće pokazuje blagi pad ukupne godišnje stope inflacije u eurozoni, sa svibanjskih 2,6 posto na 2,5 posto u lipnju. Međutim, temeljna inflacija, koja isključuje energiju i hranu, ostala je na 2,9 posto. Posebno zabrinjava rast cijena usluga od 4,1 posto, potaknut povećanjem plaća. Najvišu stopu ukupne inflacije, prema podacima Eurostata, u lipnju je imala je Belgija, 5,4 posto, u Španjolskoj je iznosila 3,6 posto, a u Hrvatskoj 3,5 posto (mjerena HICP-om).

Prema nacionalnom indeksu, potrošačke su cijene u lipnju rasle 2,4 posto, najmanje u tri godine, ali inflacija usluga iznosila je 5,5 posto. Pritom su najviše poskupjeli restorani i hoteli, 9,6 posto, a slijedi obrazovanje s 5,4 posto, zdravlje s 5,1 posto, rekreacija i kultura s 3,7 posto…

Dok mnoge cijene ne posustaju, ima i onih koje padaju već dulje vrijeme. Domaće proizvođačke cijene industrijskih proizvoda, prema podacima DZS-a, u lipnju su pale 4,9 posto u odnosu na isti mjesec lani, a u šest mjeseci u prosjeku su niže za 2,8 posto. To je ponajprije rezultat učinka baznog razdoblja kod cijena energije, a kad se on isključi, proizvođačke su cijene u lipnju rasle 1 posto te 0,8 posto u šest mjeseci.

Uz normalizaciju cijena energenata na svjetskim tržištima i otklanjanje poremećaja u dobavnim lancima, na popuštanje inflatornih pritisaka kod proizvođača, smatraju analitičari, djeluju i slabiji oporavak te potražnja vanjskotrgovinskih partnera.