Era digitalne transformacije: Slovenci razvijaju svoj elektroenergetski sustav

Susjedi Slovenci intenzivno razvijaju svoj elektroenergetski sustav i kreću prema digitalnoj transformaciji. A mogli bismo i mi, ako se poslože sve zvijezde (čitaj: stvore potrebni preduvjeti).
 Elektro distribucijska tvrtka Elektro Ljubljana potpisala je ugovor o implementaciji naprednog sustava vođenja distribucije energije, tzv. ADMS, dok je Elektro Celje ugovorio nadogradnju postojećeg SCADA / ADMS. Obje kompanije potpisale su ugovore s kompanijom Schneider Electric, globalnim liderom ADMS sustava.

Konkretnije, implementirali su ADMS sustav u Elektro Ljubljani te nadogradili SCADA/ADMS sustav u Elektro Celju. Riječ je o iznimno složenom sustavu vođenja, kontrole i upravljanja elektroenergetskom mrežom.


- U Elektri Celje su se odlučili na nadogradnju treće generacije i uvjeren sam da će projekt biti od velikog značaja u pogledu kvalitete budućeg upravljanja njihove mreže. Schneider Electric je trenutni lider u ovom području, što potvrđuju ocjene i godišnje izvješće vodeće svjetske istraživačke i konzultantske agencije Gartner, koja našu kompaniju već godinama stavlja daleko ispred drugih konkurenata na popisu najboljih svjetskih proizvođača softwareskih rješenja u ovom području. Naša strategija je fokusirana na zadovoljavanje individualnih potreba prilagodbom našeg modularnog rješenja i stoga nam je bitno da naši klijenti i partneri kroz suradnju podržavaju našu viziju digitalizacije elektro distributivnih kompanija. Kroz naša rješenja usredotočeni smo inovativnom načinu korištenja tehnologije i analitike za spoznaje u realnom vremenu, što našim klijentima omogućava da jednostavnije i brže donose odluke koje pridonose značajnim uštedama u obliku smanjenja gubitaka električne energije i povećanju efikasnosti, odnosno pouzdanosti rada same mreže. Na taj način osiguravamo maksimalno zadovoljstvo naših klijenata kako u regiji, tako i na svjetskoj razini - ističe Ivan Paić, generalni direktor kompanije Schneider Electric za Hrvatsku, Sloveniju i BIH, dodajući da su prvi zajednički koraci u realizaciji već poduzeti te se svi vesele danu kad će zaživjeti u potpunosti.

Implementacija u Hrvatskoj

Sve ih je to, priznaje, nagnalo i na razmišljanje o implementaciji sustava u Hrvatskoj.

- Ovo je veliki iskorak važan za čitavu regiju jugoistočne Europe koji pokazuje da ne zaostajemo u praćenju globalnih trendova u digitalizaciji elektro distributivnih kompanija. S obzirom na odličnu suradnju između elektro distributivnih kompanija susjednih država, siguran sam da će vrlo brzo doći do međusobnih razmjena informacija i iskustava koja će omogućiti primjenu sličnih rješenja i u ostatku regije. Pri tome treba imati na umu da je upravo znanje i iskustvo zaposlenika samih elektro distributivnih kompanija od neprocjenjive važnosti prilikom integracije ovakvih naprednih rješenja. Poznavajući izrazito dobro situaciju u HEP ODS-u i tradicionalnu otvorenost njihovog menadžmenta i njihovih zaposlenika prema novim tehnologijama, te razinu njihovog tehničkog znanja, siguran sam da će uskoro sličan projekt zaživjeti i na području Republike Hrvatske. Pri tome svakako treba uzeti u obzir i činjenicu da bez lokalne podrške sama implementacija i budući pravilan rad sustava teško mogu biti osigurani. Stoga me posebno veseli da u Hrvatskoj već sada postoji izrazito veliko inženjersko znanje u nekim od najvećih hrvatskih kompanija poput npr. Končara koje svakako može olakšati, pojednostaviti i ubrzati implementaciju ovakvih rješenja. Na primjerima mnogih zemalja jasno je vidljivo da upravo kombinacija najmodernijih digitalnih rješenja kao što je naš ADMS i lokalnog inženjerskog znanja donosi najveće benefite elektro distributivnim kompanijama pomaže im u njihovoj osnovnoj ulozi - krajnjim korisnicima osigurati siguran i pouzdan pristup električnoj energiji uz minimalne moguće troškove - napominje generalni direktor.

Pritom Goran Leci, predsjednik Uprave Končar-Inženjering za energetiku i transport, napominje da je u Hrvatskoj tijekom 2015. i 2016. pripremana studija izvodljivosti, uključujući analizu troškova i koristi, za potrebe pilot-projekta uvođenja naprednih mreža.


- Implementacijom Pilot projekta uvođenja naprednih mreža doprinijet će se rješavanju postojećih problema vezanih uz distribuciju električne energije (smanjenje gubitaka u distribucijskoj mreži, smanjenje prosječnog brojila i trajanja prekida napajanja) te će se omogućiti povećanje udjela distribuiranih izvora i broja korisnika s pristupom naprednoj mreži. Projekt se planira provesti u tri faze (pripremna, implementacijska i završna) s ukupnim trajanjem od sedam godina. Ključne aktivnosti koje će se provesti u sklopu projekta su ulaganja u naprednu mjernu infrastrukturu, automatizaciju srednjenaponske mreže te razvoj i optimizaciju konvencionalne mreže - pojašnjava Leci.

Izazovi na putu

Operatori distribucijskih sustava suočeni su s nizom izazova u stvaranju naprednih mreža, u kontekstu primjene novih tehnologija, integracije distribuiranih izvora i električnih vozila te poboljšanja pouzdanosti napajanja i kvalitete napona.

- S obzirom na nužnost značajnih ulaganja koja će u konačnici utjecati na povećanje naknade za korištenje mreže, stvaranje naprednih mreža nije samo znanstveni i tehnički izazov, već političko i ekonomsko, odnosno regulatorno pitanje. Preduvjeti za stvaranje napredne mreže su stvaranje novog regulatornog okvira i unaprjeđenje poslovanja, u organizacijskom, kadrovskom i poslovnom te financijskom i operativnom kontekstu. U skladu s navedenim, ključni izazovi razvoja su priprema mreže za daljnje povećanje broja distribuiranih izvora energije i električnih vozila, praćenje potreba tržišta električne energije, upravljanje potrošnjom te unaprjeđenje informacijsko-komunikacijskih sustava - zaključuje Leci.