Energent budućnosti: 'Želimo javnu upotrebu vodika u Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj'

- Energetska slika svijeta brzo se mijenja, budućnost je u vodiku i ostalim obnovljivim izvorima energije. Iako smo jedna od vodećih kompanija u regiji kada je u pitanju proizvodnja i prerada nafte i plina, svjesni smo da moramo ići u korak s vremenom. Mi želimo poticati promjene, a ne samo biti njihov pasivni promatrač - poručio je Sandor Fasimon, predsjednik Uprave Ine, na jučer održanom Ininu poslovnom skupu "Vodik u Hrvatskoj".

Da je vodik energent budućnosti, ali i čisto gorivo koje može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, složio se i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

- Vodik je najbolje rješenje za suzbijanje klimatskih promjena koje su danas sve češća tema svakog skupa. Mi još nismo u potpunosti upoznati s dosegom vodika, ali ni njegovom primjenom. Promet, infrastruktura, energetika, industrija - sve su to sektori u kojima vidimo da će alternativni izvori odigrati veliku ulogu u tranziciji prema klimatski neutralnom gospodarstvu - istaknuo je ministar.

Ministar je iskoristio priliku da podsjeti kako je na razini Europske unije još prošle godine potpisana Deklaracija o vodiku, kojom je jasno istaknuto da energetsku alternativu države trebaju tražiti upravo u ovom plinu.

- Vlada će osigurati prijeko potreban zakonodavni okvir. Pozitivni primjer Ine, koja već sada koristi vodik, ali i aktivno razmišlja o njegovoj široj upotrebi, pokazatelj je da idemo u dobrom smjeru - zaključio je.

Skupu su, između ostalih, prisustvovali i izvršni direktor Zajedničkog poduzeća za gorivne članke i vodik (FCHJU) Bart Biebuyck, Frano Barbir, profesor na Fakultetu elektronike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Vesna Kučan Polak, direktorica za istraživanja i razvoj rafinerijskog poslovanja Ine, te Hrvoje Glavaš, direktor strateškog poslovanja i javnih poslova Ine, dok je cijelim programom moderirao glavni urednik gospodarstva Hanza Medije Marko Biočina.

U svojem izlaganju Bart Biebuyck naglasio je da Europa trenutno upotrebu vodika stavlja u prvi plan te da u razvoju tog energenta bez ikakvih problema može konkurirati ostatku svijeta.

- Smanjenje štetnih plinova neće biti moguće bez veće upotrebe obnovljivih izvora. To je polje gdje je vodik energent od iznimne važnosti za Europu, ali i cijeli svijet. Prije svega, moramo ga uvesti u naš promet, bilo da je riječ o cestovnom, željezničkom ili pomorskom - smatra Biebuyck.

Kao glavnu prednost vodika Biebuyck navodi upravo jednostavnost skladištenja, ali i dugotrajnost.

- Za razliku od baterija koje s vremenom gube svoju učinkovitost, vodik ima puno dulji vijek trajanja. Osim toga, možemo ga skladištiti bilo gdje. Može se čuvati i ispod Zemljine površine, ali i u starim spremnicima - objasnio je.

Iako na razini Europe trenutno prometuje 1751 vozilo na vodik, Biebuyck navodi da bi do 2030. godine u EU trebalo prometovati 1,2 milijuna takvih vozila, a broj punionica mogao bi porasti na oko 3750. Osim toga, smatra kako bi masovna upotreba vodika na razini EU 2050. godine mogla generirati godišnji prihod od 820 milijardi eura i otvoriti gotovo 5,4 milijuna novih radnih mjesta, kojih bi dio mogao biti i u Hrvatskoj.

- Hrvatska ima velik potencijal na ovom području. Imate izvrsne stručnjake, ali i kompanije koje su spremne sudjelovati u razvoju novih tehnologija - rekao je.

Da je vodik prije 30 godina čak i u znanstvenim krugovima bio samo dio znanstvene fantastike, poručio je profesor Frano Barbir.

- Još je 1874. godine Jules Vern u svojoj knjizi naveo da će vodik jednog dana postati pogonsko gorivo. Čini se da se njegovo predviđanje još jednom pokazalo istinitim - dodao je Barbir.

Direktorica za istraživanje i razvoj rafinerijskog poslovanja Ine Kučan Polak istaknula je kako se Ina već sada u riječkoj rafineriji bavi proizvodnjom vodika, te da je ideja o izlasku na tržište i prodaji ovog plina proizašla upravo od tamo.

- Kada bismo u osam najvećih hrvatskih gradova vodiku uveli u gradski prijevoz, postigli bismo puno. Naravno, riječ je o velikom poslovnom pothvatu i investiciji vrijednoj između 160 i 300 milijuna eura - istaknula je Kučan Polak.

Na kraju skupa, Hrvoje Glavaš zaključio je kako je vidljivo da Hrvatskoj ne dostaje inicijative za uvođenjem novih tehnologija, ali joj trenutno ipak nedostaje infrastruktura.

- Već sada svjedoci smo sve većem europskom pritisku kako na državu, tako i na lokalnu zajednicu po pitanju uvođenja obnovljivih izvora energije. Mi smo spremnu na nova ulaganja - zaključio je Glavaš.