Države članice Europske unije trebale bi pomoći siromašnim kućanstvima i malim i srednjim poduzećima u plaćanju računa, usvojiti zaštitne mjere kako bi se spriječilo isključenje korisnika iz mreže, odobriti privremenu odgodu plaćanja računa, privremeno i ciljano smanjiti poreze za ranjive korisnike, pomoći drugim poduzećima u skladu s pravilima EU o tržišnom natjecanju i olakšati širi pristup obnovljivoj energiji. To su neke od hitnih mjera koje je Europska komisija danas preporučila kao alate za suočavanje s trenutačnim visokim porastom cijena energenata. Ove bi mjere trebale biti privremene i ponovno razmotrene u proljeće, kada Europska komisija očekuje stabilizaciju cijena na tržištu.
Najavljena je i mogućnost da ubuduće EU kolektivno pregovara i ugovori kupnju plina za sve države članice. Onako kako je EU naručila cjepiva protiv covida-19 kako bi sve države po istoj cijeni imale plin.
U komunikaciji koju je jučer usvojio kolegij Europske komisije navodi se da je jedini razlog tako velikog rasta cijena energenata povećanje potražnje plina na svjetskoj razini i trenutačna mala ponuda na tržištu sada kada je počeo velik oporavak nakon pandemije. Kako se korištenje plina u proizvodnji struje najviše odražava na cijenu struje, Komisija povezuje i rast cijene električne energije s velikim rastom cijene plina.
Komisija odbija svaku pomisao da politika borbe protiv klimatskih promjena i tranzicija prema čistoj energiji ima utjecaj na tako veliko povećanje cijene energenata. Štoviše, navodi u svojim dokumentima Europska komisija, prelazak na čistu energiji najveći je jamac za stabilnost cijena i sprječavanje ovakvih šokova u budućnosti. Kako se bude povećavala proizvodnja struje od obnovljivih izvora, tako će se smanjiti ovisnost od uvoza plina i time ovisnost od vanjskih faktora.
Zato je Europska komisija među mjerama koje je jučer usvojila predložila i one srednjoročne koje će pomoći u povećanju otpornosti EU za buduće krize.
Među srednjoročnim mjerama Europska komisija predložila je ubrzanje investicija u obnovljive izvore energije i brže davanje potrebnih dozvola, izmjene regulacije o sigurnosti opskrbe kako bi se bolje koristilo skladištenje plina u Europi, dobrovoljno zajedničko sudjelovanje u nabavi količine plina, povećanje mogućnosti za korisnike da sami biraju od koga će uzimati struju i plin te da i sami generiraju dio energije koju koriste.
Preporuke koje je jučer usvojila Europska komisija javnosti je predstavila povjerenica za energetiku Kadri Simson i one su u skladu s onime što trenutačno već dopuštaju pravila Europske unije i za njih se ne mora čekati nikakvo dodatno odobrenje. Zato i mogu biti usvojene kao hitne privremene mjere.
- U vrijeme kada izlazimo iz pandemije i počinjemo gospodarski oporavak važno je da zaštitimo ranjive potrošače i pružimo potporu europskim poduzećima. Komisija pomaže državama članicama da poduzmu trenutačne mjere kako bi smanjile teret za kućanstva i poduzeća tijekom ove zime - rekla je Simson.
Ona je dodala da je sadašnja situacija izuzetak te da je unutarnje energetsko tržište Europske unije u proteklih 20 godina dobro služilo.
- Moramo biti sigurni da će tako ostati i u budućnosti, napredujući u zelenom dogovoru, jačajući našu energetsku neovisnost i ostvarujući naše klimatske ciljeve - rekla je povjerenica Simson.
Iako očekuje da će u proljeće doći do stabilizacije cijene, Europska komisija predviđa da će cijena ostati viša nego što je bio prosjek proteklih godina. Komisija navodi da zajedno putem Europske mreže operatora za transmisiju plina (ENTSO-G) pažljivo nadzire sigurnost opskrbe plinom te da je s danom 12. listopada utvrdila da "europska infrastruktura plina nudi dovoljnu fleksibilnost tržišta tijekom ove zime". Trenutačno su skladišta plina u EU popunjena sa 75 posto kapaciteta. Iako je to manje od prosjeka od 90 posto popunjenosti tijekom proteklih deset godina, treba imati na umu da su i kapaciteti skladištenja znatno povećani.