EBRD predviđa sporiji rast hrvatskog gospodarstva zbog nedostatka radne snage i Agrokora

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) zadržala je u najnovijim prognozama procjenu rasta hrvatskog gospodarstvo u ovoj godini na 2,7, a u idućoj na 2,5 posto, što bi bio nešto sporiji rast u odnosu na prošlu godinu.

"Ekonomski oporavak je nastavljen u 2018. godini nešto sporije nego 2017. U prvoj polovici ove godine hrvatsko gospodarstvo poraslo je na godišnjoj razini 2,7 posto na temelju jače domaće potražnje, uglavnom kućanstava, dok je neto izvoz imao negativan doprinos zbog većeg rasta uvoza od izvoza", navodi EBRD.

U 2017. godini hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) porastao je 2,9 posto.

Prema prognozama Europske komisije, objavljenim početkom srpnja, hrvatski BDP ove bi godine trebao rasti 2,6 posto, a sljedeće 2,5 posto. Komisija će nove, jesenske prognoze objaviti sljedeći tjedan.

EBRD u novom izvješću navodi da su rizici za njegove prognoze za Hrvatsku relativno uravnoteženi. Do većeg rasta BDP-a nego što se procjenjuje mogla bi dovesti bolja nego što se očekuje turistička sezona, koja bi i ove godine mogla zabilježiti rekordne rezultate, kao i brže povlačenje sredstava iz europskih fondova.

Rizike za slabiji rast od procjena EBRD, pak, vidi u nedostatku kvalificirane radne snage te u vezi s Agrokorom.

"Unatoč visokoj nezaposlenosti, nedostaje radne snage u sektorima poput turizma i graditeljstva, što može djelovati kao uteg za rast. U srpnju 2018. Agrokorovi vjerovnici su odobrili nagodbu, ali još postoje nesigurnosti oko restrukturiranja kompanije i negativno prelijevanje na ostatak gospodarstva ne može biti isključeno", navodi EBRD.

Prema prognozama EBRD-a, od zemalja srednje Europe i Baltika, sljedeće godine najbrže bi trebala rasti Slovačka, 4 posto, zatim Poljska, 3,6 posto, Latvija 3,5 posto, Estonija i Slovenija po 3,3 posto i Litva 2,8 posto.

Svim tim zemljama predviđa se usporavanje rasta u odnosu na ovu godinu. Prosječan rast u toj skupini zemalja, koja uključuje i Hrvatske, mogao bi u ovoj godini iznositi 4,3 posto, a u idućoj 3,5 posto.

U jugoistočnoj Europi, koja obuhvaća Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Cipar, Makedoniju, Grčku, Kosovo, Crnu Goru, Rumunjsku i Srbiju, prosječni rast u ovoj godini mogao bi, prema procjenama EBRD-a iznositi 3,5, a iduće godine 3,2 posto.