Država platila 258 milijuna kuna jamstava i postala najveći vjerovnik posrnulog brodara

Ispod radara većine medija prošla je vijest da je Ministarstvo financija 31. prosinca prošle godine platilo 258 milijuna kuna po osnovi jamstava za kredite koje su Alpha Adriaticu, dali Privredna banka Zagreb, Kent banka, Agram banka i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR). Ta je informacija u stvari objavljena u zapisniku s ispitnog ročišta u predstečajnom postupku nad Alpha Adriaticom održanom 30. siječnja, a ono je odgođeno za 18. veljače baš zbog toga što je plaćanjem tih jamstava došlo do promjene strukture vjerovnika. Odnosno, država je postala najveći pojedinačni vjerovnik u predstečajnom postupku nad Alpha Adriaticom i zbog toga je povjerenik predstečajne nagodbe Boris Debelić zatražio odgodu ispitnog ročišta.

Država je tako zahvaljujući jamstvima koje je dosad izdavala dobila u ruke još jedan gospodarski vrući krumpir, postala je većinski vjerovnik brodarskog prijevoznika Alpha Adriatic u predstečajnoj nagodbi. Alpha Adriatic je ustvari bivša Uljanik plovidba, tvrtka koja se prije 20 godina u potpunosti privatizacijom vlasnički odijelila od Uljanik grupe, a čiji je najveći pojedinačni dioničar Dragutin Pavletić s 5,86 posto dionica, bivši predsjednik Uprave Uljanik plovidbe, koji je bio jedan od 12 osumnjičenih u jednoj od nedavnih afera vezanih za poslovanje s “3. majem”.

Prebacivanje odgovornosti

Kada smo pokušali u Vladi dobiti odgovor na pitanje kakav je plan države s tom tvrtkom, nismo dobili odgovor, jer su nam u Ministarstvu mora rekli kako je resorno ministarstvo za taj “slučaj” Ministarstvo gospodarstva, a u Ministarstvu gospodarstva da je za Alpha Adriatic odgovorno Ministarstvo mora. Iako, čini se logičnim da je to sektor Ministarstva mora, s obzirom na to da se radi o ministarstvu koje je prije dva tjedna sastavilo i prijedlog obrazloženja za jamstvo za kredit brodarskom prijevozniku Jadroplovu, koji je u većinskom vlasništvu države. Naravno, adresa za ovaj slučaj je i Ministarstvo financija, ne samo zato što je ono ustvari formalno većinski vjerovnik temeljem naplate jamstava, nego i zato što je Zdravko Marić potpredsjednik Vlade za gospodarstvo.

Vlada je jamstvo ukupno vrijedno 54 milijuna američkih dolara odobrila na sjednici u prosincu 2017., a ministar financija Zdravko Marić tada je rekao kako će se 27,09 milijuna dolara koristiti za zatvaranje preostale neotplaćene glavnice postojećeg kredita PBZ-a u cijelosti odobrenog za financiranje kupnje tankera Champion Istra. Ostali iznos od 22 milijuna dolara, pak, koristio se za djelomično zatvaranje postojećeg sindiciranog kredita odobrenog također u dolarima od strane Credit Suisse AG kao agenta. Prije toga je Vlada Zorana Milanovića 2012. odobrila jamstvo Uljanik plovidbi za kredit PBZ-a od 34,5 milijuna dolara. Davanje jamstava privatnim brodarskim kompanijama i te kako se sada obilo o glavu poreznim obveznicima koji su platili 258 milijuna kuna jamstava, a upitno je i što će biti s ostalim dijelom kredita HBOR-a i potraživanja “3. maja”.

Nakon plaćanja ovih jamstava ne zna se točna struktura vjerovnika, osim da je država najveći pojedinačni vlasnik. Igor Budisavljević, predsjednik Uprave Alpha Adriatica, rekao nam je kako još uvijek ne može sa sigurnošću reći koja je točno nova struktura vjerovnika, već da je najbolje da za konačne brojke pričekamo ročište koje će biti 18. veljače. Prema dostupnim podacima iz Plana restrukturiranja koji je predložila Uprava Alpha Adriatica, tvrtke koja posljednjih deset godina većinom posluje s gubicima, u trenutku pokretanja predstečajnog postupka u studenome prošle godine kompanija je imala negativni radni kapital u iznosu od 216 milijuna kuna. Odnosno, ukupne kratkoročne obveze su iznosile 233,5 milijuna, a kratkoročna imovina 15,9 milijuna kuna.

Nadalje, prema Planu restrukturiranja ukupni dugoročni dug je u rujnu 2019. iznosio 650 milijuna kuna, iako je u lipnju bio na razini od 820 milijuna kuna. Dio duga je u međuvremenu podmiren i prodajom jednog od osam brodova kompanijske flote u srpnju, Kastava, za oko 120 milijuna kuna. Ipak, prema bilanci iz lipnja prošle godine bilo je registrirano i nešto više od 200 milijuna kuna kratkoročnog duga. Sukladno programu restrukturiranja tih 650 milijuna kuna bilo bi smanjeno otpisom na 533 milijuna kuna, a u tih 533 milijuna kuna više od polovice bi, nakon plaćanja jamstva, predstavljalo potraživanje države. Brojke govore kako je 650 milijuna kuna HBOR, prije naplate jamstava, potraživao 292 milijuna, PBZ 121 milijun kuna, Zaba 107 milijuna, “3. maj” 47 milijuna kuna, RBA 46 milijuna kuna, Kent banka 18,5 milijuna, a Agram banka 15,4 milijuna kuna.

Modeli otplate duga

Stoga se, naravno, postavlja pitanje što će Vlada kao glavni vjerovnik napraviti s tvrtkom koja je već dobrano koštala porezne obveznike. Hoće li prihvatiti plan Uprave koja podrazumijeva da država snosi najveći dio financijskog restrukturiranja, jer privatni financijeri u stvari imaju otpis samo od 10 posto, a država 50 posto? Ili će država predložiti drugačiji otpis dugova, uz moguće pretvaranje dijela dugova u vlasništvo. Ili je, pak, za porezne obveznike najbolje tvrtku poslati u stečaj, pa tko hoće neka je kupi u stečaju (ili u predstečaju), tako da više ne ovisimo o hirovitosti brodskih vozarina.

U Banskim dvorima zasad još uvijek nemaju komentar o toj vrućoj temi, o budućnosti poduzeća koja uz takav dug ima prihode od 167 milijuna kuna u prvih devet mjeseci 2019., odnosno prosječno oko 200 milijuna kuna u posljednjih deset godina.

Na koncu treba reći da od ostalih deset najvećih dioničara Igor Budisavljević drži šesto mjesto s 3,99 posto dionica, Anton Brajković, bivši šef Uljanik grupe, koji je kao i Pavletić osumnjičen u “aferi Uljanik”, ima 3,54 posto dionica, a Karlo Radolović, također nekadašnji lider Uljanik grupe, ima 3,47 posto dionica.