Pogrešna računica

Država je kroz solidarnu naknadu naplatila 118 milijuna kuna previše

U Riznici se gomilaju milijuni, a ne zna se tko bi trebao kontrolirati trošenje
Milanka Opačić
 Bruno Konjević / EPH

Čini se kako se sada bivša Vlada Zorana Milanovića malo pogubila u računici o broju ugroženih građana kojima treba pomoć u sufinanciranju troškova struje, a Vlade nakon toga potom propustile ispraviti greške svojih prethodnika.

Posljedica toga jest gomilanje novca građana i HEP-a na računu Državne riznice za koji nije jasno na što će i kada biti potrošen, a sve u sklopu famozne solidarne naknade koju korisnici električne energije plaćaju još od siječnja 2016. godine.

Samo nekoliko mjeseci prije toga, kao dio predizborne kampanje Kukuriku koalicije, premijer Milanović i ministrica socijalne skrbi Milanka Opačić donijeli su odluku da će za oko 70 tisuća ugroženih građana država pripremiti sufinanciranje troškova električne energije, i to kroz posebne vouchere za struju koji će se ugroženim kućanstvima dodjeljivati na mjesečnoj razini u iznosu do maksimalno 200 kuna na mjesec.

Voucheri za struju

Da bi se za takav podvig namaknuo novac, uvedena je takozvana “solidarna naknada” – iznos od 0,03 kune po potrošenom kilovatu energije koji HEP naplaćuje svim svojim korisnicima, a potom prosljeđuje u proračun kako bi se iz tog iznosa namirili potrebiti građani.

Budući da je bilo vrijeme izbora, Milanović i Opačić pripazili su da ne naljute glasače: kako bi spriječili da zbog solidarne naknade građanima poskupe računi za struju, odlučeno je da će svakome od njih HEP u istom iznosu odobravati popust, pa je cijela stvar zapravo riješena tako da se novac za vouchere za struju zapravo izvlači na teret najvećeg domaćeg opskrbljivača energijom.

Zadovoljni glasači, zadovoljni potrebiti građani, nešto malo manje zadovoljan HEP, a najsretniji u Državnoj riznici u kojoj se, istražio je Jutarnji list, danas gomilaju nepotrošeni milijuni.

Naime, prema informacijama koje smo dobili iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, HEP i ostali opskrbljivači energijom su u 2017. godini na račun posebnih namjena u Državnoj riznici isplatili iznos od 187,6 milijuna kuna, a Ministarstvo socijalne politike u istoj je godini ugroženim građanima isplatilo samo 122,9 milijuna kuna, za sve skupa 66.865 korisnika koji su u 2017. godini ostvarili status ugroženog kupca energije. Uvjeti za to, pojašnjavaju u Ministarstvu, podrazumijevali su da su korisnici minimalne naknade, osobne invalidnine ili žive u kućanstvu s korisnikom osobne invalidnine.

“Iznos od 187,5 milijuna kuna je prihodovna strana namjenskih sredstava za financiranje troškova ugroženih kupaca električne energije, a iznos od 122,9 milijuna kuna su stvarni troškovi svih realiziranih vaučera u 2017. godini. Iznos od 64,6 milijuna kuna prenio se kao višak u 2018. godinu i utrošit će se isključivo za naknade ugroženim kupcima električne energije u narednim razdobljima”, pojasnili su u Ministarstvu socijalne politike.

Ista priča dogodila se i godinu ranije: tada je u Riznicu uplaćeno 180,2 milijuna kuna, a ugroženim građanima isplaćeno 126,6 milijuna kuna, što je uzrokovalo višak od 53,6 milijuna koji su prebačeni u 2017. godinu.

35 posto više novca

Prema statistici Ministarstva, dakle, država je u 2016. i 2017. godini od građana odnosno opskrbljivača energijom na ime solidarne naknade prikupila čak 118,2 milijuna kuna odnosno 35 posto više novca nego što je bilo potrebno za zadovoljavanje potreba ugroženih građana, a ono što je višak, dotle stoji negdje u proračunu i ne zna se kad će biti utrošeno.

Sudeći po računici Jutarnjeg lista, država bi odmah mogla donijeti odluku da za 30 posto smanji iznos solidarne naknade (sa 0,03 kune na 0,02 kune po kilovatu potrošene energije), i još bi joj, sudeći po višku iz prijašnje godine, vrlo vjerojatno ostalo novca na računu.

Osim toga, novac koji je uzet HEP-u - a onda neposredno i građanima od kojih se Hrvatske elektroprivreda financira - mogao se utrošiti na gradnju dvije manje škole ili pak šest dječjih vrtića, dva nova krila bolnice ili pak gradnju dvije nove marine.

Ono što pak dodatno svjedoči da je država projekt solidarne naknade odradila “zbrda-zdola” jest i činjenica da se zapravo ne zna tko bi trebao kontrolirati troši li se ovaj novac za ugrožene građane namjenski.

Naime, Vlada je u Uredbi o kriterijima za stjecanje statusa ugroženih kupaca energije propisala da je Ministarstvo nadležno za pitanja socijalne skrbi dužno jednom godišnje Vladu izvijestiti o namjenskom trošenju sredstava iz solidarne naknade, ali iz tog Ministarstva za Jutarnji list poručuju da pisanje izvješća ipak nije u njihovoj nadležnosti.

Posebna namjena

“Sredstva prikupljena od solidarne naknade opskrbljivač jednom mjesečno uplaćuje na račun državnog proračuna, a evidentiraju se kao namjenska sredstva ministarstva nadležnog za pitanja socijalne skrbi. Sukladno navedenom, sredstva se nisu uplaćivala na račun Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku već na račun posebnih namjena u Državnoj riznici”, poručuju iz Ministarstva kojem je na čelu ministrica Nada Murganić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 18:54