STALNI RAST

Dosad su fondovi privatnog kapitala uložili 3 milijarde eura u projekte u Hrvatskoj

Tema drugog mirovinskog stupa provlačila se kroz cijelu raspravu, uz velike simpatije sudionika iz Slovenije koji se žele ugledati na Hrvatsku

Miran Kovač, Luka Podlogar, Petar Vlaić, Igor Čičak, Hrvoje Čuvalo

 Darko Tomas/Cropix

Uloga fondova privatnog i rizičnog kapitala u Hrvatskoj i Sloveniji kontinuirano raste, kao i svijest da su to važne poluge rasta naših relativno malih tržišta koja počivaju na malom i srednjem poduzetništvu. Pritom se kao jako važna pokazala i potpora financijskih institucija kao što su razvojne banke, ali i mirovinski fondovi, a primjer dobre prakse svakako je drugi mirovinski stup u Hrvatskoj, koji ne samo da je održiv nego ima i potencijal za daljnji razvoj, složili su se sudionici panela o ulozi privatnih i rizičnih fondova na skupu u Esplanadi.

Igor Čičak, predsjednik Uprave fonda privatnog kapitala Provectus Capital Partners, istaknuo je da private equity ima sve veću ulogu u Hrvatskoj i regiji, uz sve jači trend osnivanja novih fondova. Naveo je podatak da su strani fondovi privatnog kapitala u Hrvatskoj dosad uložili 3 milijarde eura u projekte.

image

Igor Čičak

Darko Tomas/Cropix

- Private equity ima velik doprinos razvoju ekonomije, a jedan od sjajnih primjera je i stvaranje jednoroga kao što je Infobip - rekao je Čičak.

Miran Kovač, direktor Alfi Private Equityja, najvećeg fonda privatnog kapitala u Sloveniji, tvrdi da su tvrtke sve više svjesne da je dobro imati ulagače mimo komercijalnih banaka. - Private equity više nije bauk, nego netko tko će pružiti ruku - kaže Kovač.

image

Miran Kovač

Darko Tomas/Cropix

Petar Vlaić, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), zadovoljan je činjenicom da se više ne zazire od fondova rizičnog kapitala, kao i liberalizacijom tržišta koja je povećala mogućnosti za ulaganja mirovinaca. Podsjetio je da su ulaganja u fondove A-kategorije možda rizičnija, no nose veće prinose.

- Također je dobro da se korisnici koji nisu izabrali fond automatski prebacuju u A-fondove, iako je šteta da članovi ne biraju u koji će mirovinski fond. Fondove A-kategorije bira srednja generacija, članovi koji malo bolje poznaju tržište kapitala. I dalje je velik dio ljudi orijentiran na bankovne depozite, no uvjeren sam da će i ta svijest s vremenom porasti, da je mirovinski fond ‘moja štednja‘ - kaže Vlaić.

image

Petar Vlaić

Darko Tomas/Cropix

Luka Podlogar, predsjednik Uprave NLB-a Skladi, istaknuo je kako veći pristup fondovima ima ogroman utjecaj na inovativnost, istaknuvši da Hrvatska ima jaku bazu kapitala u mirovinskim fondovima, što pak otvara put za ulaganja i za provlačenje međunarodnih investitora.

- Naše se ekonomije baziraju na malom i srednjem poduzetništvu i bilo bi još bolje kad bi taj segment imao veću podršku država u smislu olakšica za ulaganja, ne samo poreznih nego i administrativnih - rekao je Podlogar. Dao je primjer spore državne administracije u Sloveniji u razvoju njihova projekta gradnje vjetroelektrane, za što procedura traje čak osam godina.

image

Luka Podlogar

Darko Tomas/Cropix

- Što je još gore, prije je ta procedura trajala četiri godine, znači umjesto da se skrati, prolongirala se. To nikako ne može biti atraktivno za ulagače. Naknadno, ako bilo što zapne u procesu, pravosuđe je isto tako sporo i proces je još dulji - ističe Podlogar. Trava je svakako zelenija preko ograde, pa hrvatski investitori tvrde da je administracija bolja u Sloveniji, i obratno.

Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, istaknuo je da je HBOR sudjelovao u pokretanju nekolicine fondova rizičnog kapitala u suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF). Konkretno, radi se o ukupno sedam različitih fondova, od kojih je pet već aktivno, a dva su u fazi osnivanja i bit će operativna iduće godine. Tri su fonda privatnog kapitala, jedan rizičnog kapitala, a jedan je osnovan sa Slovenskom razvojnom bankom, i to je prvi fond za transfer tehnologija. U tih pet aktivnih fondova HBOR je uložio 50 milijuna eura, a 300 milijuna eura su dodali fondovi, dakle na 1 uložen euro ulagači su dali 6 eura. Podržano je ukupno 150 projekata iz različitih sektora, od IT-ja do uslužnog sektora i zdravstva.

image

Zrinka Grancarić, Miran Kovač, Luka Podlogar, Igor Čičak, Petar Vlaić i Hrvoje Čuvalo

Darko Tomas/Cropix

- EIF je to već radio u nizu europskih zemalja, nama je donio važan know how i ugled - rekao je Čuvalo. Također, HBOR na raspolaganju ima i 255 milijuna eura iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), od čega je 30 milijuna eura namijenjeno poticanju razvoja fondova rizičnog kapitala.

Sa starenjem stanovništva, javno je zdravstvo s ograničenim resursima u sve sve većim problemima, što otvara velik potencijal za ulagače u privatnom zdravstvu, što je, među ostalim, prepoznao Provectus, koji ulaže u cijeloj regiji.

- Ne možemo se fokusirati samo na hrvatsko tržište, koje je premalo, a usto naš je pristup da transformiramo kompanije iz lokalnih u regionalne šampione i otvaramo im put za globalno tržište. Također, velik nam je naglasak na operativnom poboljšanju kompanija. U proces treba u većoj mjeri uključiti i komercijalne banke, otvoriti se prema retailu. Hrvatska i Slovenija napravile su puno, smanjuje se jaz u odnosu na prosjek srednje Europe, no puno je potencijala - smatra Čičak.

Kovač se nadovezao na ocjenu da smo malo tržište, zbog čega se fondovi ne mogu specijalizirati za određene sektore. Napredak vidi u usklađivanju porezne politike, što je problem u Sloveniji.

Tema drugog mirovinskog stupa provlačila se kroz cijelu raspravu, uz velike simpatije sudionika iz Slovenije koji se žele ugledati na Hrvatsku. Vlaić bez rezerve smatra da je drugi stup najbolje i održivo rješenje, čemu pridonose i izmjene zakona.

- Drugi stup je stabilan i nema alternative. Ono na čemu još treba raditi je isplatna faza i tu radimo na prijedlozima rješenja - zaključio je.

Jačanje svijesti o klimatskim promjenama pri donošenju odluka o budućim ulaganjima

Pitanja održivosti i zelene tranzicije danas su ključna u donošenju odluka o ulaganju, kao i svijest o ulaganju u dugoročne projekte, istaknuo je Andrej Petek, član uprave Triglava Skladi, u drugom dijelu konferencije .

- Naša je odgovornost prema klijentima, društvu i okolišu dugoročno stvaranje novih vrijednosti, kao i poticanje transparetnosti, većeg uključivanja modernih tehologija i podizanje razine blagostanja. To su vrijednosti koje je Triglav Skladi integrirao u budućoj strategiji razvoja, svjestan da dugoročan rast donosi i veće prinose. Možemo li jamčiti dugoročan rast i održivost ako ulažemo u poduzeća koja ne drže do zaštite okoliša, koji krše prava zaposlenika? Dugoročno, to neće donijeti rast vrijednosti. Održivost ima pozitivan utjecaj na dugoročan rast i uključivanje održivosti nije samo stvar potražnje nego i odgovornosti prema klijentima - rekao je Petek u svojoj uvodnoj prezentaciji uoči panela o financiranju tvrtki s pristupom fondovima rizičnog i privatnog kapitala.Petek dodaje i važnost jačanja svijesti o klimatskim promjenama u donošenju odluka o budućim ulaganjima, ali i većeg angažmana u procesu donošenja odluka. - Moramo koristiti svoja prava da se aktivno uključimo u glasanje na skupštinama, makar imali i nekoliko postotaka udjela u vlasništvu - poručio je Petek.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. listopad 2024 15:48