Dora Matošić: 'Depozitorij će imati ključnu ulogu u uvođenju eura u Hrvatskoj'

Dora Matošić na čelu je Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) gotovo godinu dana. Iza nje je karijera u HBOR-u i Fima grupi, kao i u privatnom sektoru.

Rođena je u Splitu, a diplomirala je i magistrirala na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Iskustvo u privatnom sektoru, kaže Matošić, osnažilo ju je i vjeruje da dio iskustva iz njega može prenijeti i na SKDD, “čuvara dionica”, u kojem joj mandat traje još četiri godine. U svom prvom intervjuu za medije, Matošić nam je opisala stanje u kojem je zatekla SKDD i svoju viziju njegova razvoja, a dotakla se i uloge koju će ta institucija imati u uvođenju eura.

SKDD je osnovan 1997. i iza njega je više od dva desetljeća rada. Kako ocjenjujete njegov dosadašnji rad?

- SKDD jedna je od temeljnih institucija infrastrukture hrvatskoga tržišta kapitala. Upravlja središnjim depozitorijem nematerijaliziranih vrijednosnih papira te sustavom poravnanja i namire transakcijama vrijednosnim papirima. Nadalje, obavlja usluge vezane uz korporativne akcije, poslove pohrane dionica u postupcima preuzimanja dioničkih društava i pruža usluge povjereništva, određuje jedinstvene identifikacijske oznake vrijednosnih papira i obavlja poslove operatera Fonda za zaštitu ulagatelja.

Ukratko, pružamo usluge za 797 izdavatelja vrijednosnih papira, odnosno za 893 vrijednosna papira ukupnog nominalnog iznosa 256 milijardi kuna i tržišne kapitalizacije 427 milijardi kuna. Godišnji prihodi mu iznose oko 28 milijuna kuna.

Kako ocjenjujete svojih prvih godinu dana na čelu SKDD-a?

- Društvo sam zatekla u trenutku najvećih izazova i finalizacije usklađivanja s regulativom EU. U tijeku je, naime, nekoliko ključnih usklađenja na kojima se i dalje vrlo aktivno radi. Upravo je to primarni cilj društva, prvenstveno radi licenciranja SKDD-a koje nam omogućava da i nadalje možemo nesmetano pružati naše usluge u zemlji i u inozemstvu.

Ključni akt je direktiva koja se zove CSDR i nadamo se da ćemo proces implementacije dovršiti u sljedećoj godini. To je naša obveza, naša “EU putovnica”, koja će nam omogućiti da pružamo svoje usluge i izvan granica Hrvatske.

S obzirom na nerazvijeno i malo tržište kapitala u Hrvatskoj, gdje vidite prostor za jačanje rada SKDD-a?

- Prostora za unapređenje rada uvijek ima u svakoj kompaniji. To je prepoznao i zakonodavac, koji je upravo SKDD u Zakonu o tržištu kapitala odredio kao temeljnu instituciju tog tržišta. Cilj je Zakona učiniti tržište kapitala otpornijim i transparentnijim, smanjiti rizik od tržišnih poremećaja i povećati povjerenje ulagača. Poremećaji na tržištu to su manji što je transparentnost postupanja sudionika veća.

Drugi zakon koji je za nas važan jest Zakon o trgovačkim društvima. SKDD aktivno sudjeluje u radnoj grupi za izmjene zakona, čiji je cilj usklađenje s pravnom stečevinom EU. To se odnosi i na pojedina prava dioničara čije dionice kotiraju na burzi jer se direktivama EU nastoji poboljšati komunikacija između trgovačkih društva uvrštenih na burzu i njihovih dioničara, posebno u odnosu na prijenos informacija. Zakonskim izmjenama SKDD bi dobio dodatni legitimitet i doista potvrdio svoju ključnu ulogu i u infrastrukturi tržišta kapitala.

Kakva je vaša vizija SKDD-a u budućnosti?

- SKDD i dalje vidim kao središnju instituciju na tržištu kapitala, koja će jamčiti sigurne, stručne i transparentne usluge svim sudionicima. Vidim je i kao instituciju koja će biti sposobna rješavati najzahtjevnije i najsloženije poslove, posebno u domeni korporativnih akcija. Naš primarni cilj je aktivan pristup svim našim ključnim klijentima i nastojanje da se prilagodimo njihovim željama i potrebama. Tu je, naravno, i daljnje usklađivanje s regulativom EU.

Kakvi su vam odnosi s glavnim partnerima na tržištu kapitala?

- Partneri smo, bez suradnje svih nas tržište kapitala ne može se razvijati. Hanfa podržava procese usklađivanja s EU-om i aktivnosti koje pridonose modernizaciji i razvoju tržišta kapitala, pa vrlo intenzivno surađujemo. Surađujemo i sa Zagrebačkom burzom. Nužno je potaknuti daljnji razvoj hrvatskoga tržišta kapitala. Tu bi ključno bilo potaknuti velike državne i privatne hrvatske kompanije, koje trenutno nisu na burzi, da izađu na nju.

Što vam donosi daljnje usklađivanje s EU, koje stalno spominjete?

- Prije svega, treba napraviti analizu postojećih zakona, kako bi se uočile i uklonile prepreke za ulagače. Za jedinstveno tržište nužno je da propisi budu usklađeni, a “EU putovnica” omogućit će nam potencijal inozemnog poslovanja.

Morat ćemo provesti i reviziju politike cijena, koje su kod nas sada znatno manje nego u ostatku EU. U praksi, to će značiti povećanje određenih naknada radi usklađenja sa standardima EU-a. Revizijom cjenika osigurat će se i temelji za daljnji razvoj SKDD-a, kao i usklađenje s usporedivim depozitorijima u eurozoni.

Kakvu će ulogu SKDD imati u uvođenju eura u Hrvatskoj?

- Veliku, svakako znatno veću nego što se to misli. Uvođenje eura bit će možda i ključan izazov. Ulaskom Hrvatske u eurozonu, SKDD će morati pristupiti jedinstvenoj europskoj platformi namire “T2S”. Taj je proces, primjerice, u Sloveniji, trajao nekoliko godina, a podrazumijeva usklađivanje s nizom zahtjevnih standarda koje traži ta platforma. Treba istaknuti i nužnost usklađenja SKDD-a s navedenom platformom “T2S”, kao i s normama EU kao jedan od preduvjeta za uvođenja eura.