Dolar oslabio, razlozi su stagnacija američkog gospodarstva i slabi rast zaposlenosti

Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošloga tjedna oslabio u odnosu na košaricu valuta jer se očekuje usporavanje rasta američkog gospodarstva, a stoga i usporavanje tempa povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošloga tjedna 0,7 posto, na 96,58 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti pao 0,7 posto, na 112,70 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura porasla 0,5 posto, na 1,1370 dolara.

Dolar se našao pod pritiskom zbog niza podataka koji najavljuju usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, a ulagače je najviše zabrinulo izvješće o slabijem nego što se očekivalo rastu zapošljavanja.

U studenome je u SAD-u otvoreno 155 tisuća novih radnih mjesta, znatno manje nego mjesec dana prije kada je broj zaposlenih porastao za 235 tisuća.

„Podaci o zapošljavanju predstavljaju blago razočaranje, no podaci o rastu plaća u skladu se s očekivanjima, pa će Fed vjerojatno u prosincu povećati kamatne stope. Međutim, u 2019. godini očekuje se usporavanje tempa povećanja kamata, pa je tečaj dolara pao”, objašnjava Karl Schamotta, strateg u tvrtki Cambridge Global Payments.

Većina analitičara očekuje da će Fed polovicom prosinca još jednom, već četvrti put ove godine, povećati ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova.

No, zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva, uključujući i američko, te slabljenja inflacijskih pritisaka, nakon oštrog pada cijena nafte, očekuje se da će Fed ubuduće usporiti tempo povećanja kamata.

Još nedavno procjenjivalo se da će u 2019. podići kamatne stope u tri navrata, dok se sada očekuje samo jedno povećanje.

Zbog toga, pak, padaju prinosi na američke državne obveznice, pa je dolar pod pritiskom.

Loši signali s tržišta obveznica

A na usporavanje rasta američkog gospodarstva ukazuju i signali s američkog tržišta obveznica.

Prinosi na 10-godišnje državne obveznice skliznuli su na najniže razine od rujna, pa se razlika između prinosa na 10-godišnje i dvogodišnje obveznice smanjila na najnižu razinu u više od 10 godina.

A ta se razlika pažljivo prati na tržištu jer je tzv. inverzija krivulje prinosa, odnosno veći prinosi na kratkoročne nego na dugoročne obveznice, u pravilu u posljednjih 50 godina prethodila recesiji.

Analitičari kažu da gospodarstvo klizne u recesiju 12 do 24 mjeseca nakon što se pojavi inverzija krivulje prinosa.

Prema podacima ogranka Feda u Clevelandu, inverzija krivulje prinosa najavila je sedam posljednjih recesija u SAD-u.

No, to nije i potpuno pouzdan pokazatelj, jer nakon inverzije, primjerice, u 1966. i 1998. godini nije uslijedila recesija.

A prinosi na obveznice pod pritiskom su od prethodnoga tjedna kada je predsjednik Feda Jerome Powell kazao da su kamate američke središnje banke blizu neutralnih razina, odnosno onih koje niti potiču niti pritišću gospodarstvo.

To je protumačeno kao poruka da bi ciklus povećanja kamata, koji traje tri godine, mogao biti pri kraju.

„Čini se da dolaru prijeti nestabilno trgovanje jer tržišta traže odgovor na pitanje je li američko gospodarstvo snažnije ili slabije nego što Fed smatra”, kaže Joe Manimbo, analitičar u tvrtki Western Union Business Solutions.