Događa se ono što su mnogi najavljivali: Hrvatima je prekipjelo, ali zanimljivo je što zapravo masovno kupuju

Cijene nekretnina u Hrvatskoj lani su nastavile vrtoglav dvoznamenkasti rast u svakom segmentu, od stanova i kuća do građevinskih i poljoprivrednih zemljišta, što je za 6,2 posto podiglo vrijednost transakcija u odnosu na godinu prije. Istodobno je broj transakcija na razini Hrvatske ostao na razini 2022., da bi u Zagrebu pao za gotovo 15 posto, dakle tržište se kreće između pada i stagnacije. Cijene kvadrata su i dalje najviše na obali, gdje je razvijen turizam, i većim gradovima, uključujući Zagreb, a za razliku od godine prije, u 2023. su se najviše prodavala poljoprivredna zemljišta.

Ujedno, lani je na razini cijele zemlje prodano 13 posto manje stanova, a cijena kvadrata rasla je za 18,7 posto u odnosu na godinu prije, pokazao je najnoviji pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2023., sedmo izdanje publikacije koju u suradnji s Ekonomskim institutom objavljuje Ministarstvo graditeljstva.

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pak i u 2024. godini pokazuju rast cijene kvadrata u novogradnji, pa smo u prvih pola godine u Hrvatskoj imali prosječnu cijenu kvadrata stana u novogradnji od 2377 eura (+6%), dok je ona u Zagrebu iznosila i više, 2830 eura za četvorni metar (+5,5%).

- Vidimo da ni Hrvatska nije imuna na kretanja u Europskoj uniji i zemljama članicama koje su bilježile rast cijena nekretnina u prošloj i ovoj godini, no u Hrvatskoj je taj rast cijena izraženiji, dijelom i zbog smanjenog stambenog fonda. Toliki rast cijena posljedica je i toga što su građani zbog niskih kamata na štednju ulagali u nekretnine koje se sada ne koriste u namjenu stanovanja.

Prva nekretnina

Država je istodobno jako puno uložila u infrastrukturu namijenjenu tim prostorima kako bi se u njima stanovalo. U Hrvatskoj je prazno 600 tisuća stambenih jedinica, od toga je oko 230 tisuća u turističkom najmu, i cilj je ove Vlade barem dio tih stanova vratiti na tržište. Zbog toga smo u proceduru uputili Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, a u sklopu porezne reforme uvodimo porez na nekretnine. Struka nam je ukazala da je rast cijena stanova izazvao i program subvencija stambenih kredita i od toga smo odustali, no to ćemo kompenzirati oslobađanjem od poreza na promet nekretnina na kupnju prve nekretnine - kazao je Branko Bačić, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva, jučer na prezentaciji publikacije.

Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta istaknula je da imamo šokantan, ali očekivan rast cijena kvadrata.

- I dalje imamo dvoznamenkast rast cijena stanova, kuća i građevinskih zemljišta, za koja je i dalje velik interes velikim dijelom i za potrebe izgradnje za turizam. I dalje imamo ogromne razlike u priuštivosti stanovanja, koje su također najvećim dijelom nastale zbog turističke aktivnosti - istaknula je analitičarka, koja apsolutno podržava uvođenje poreza na nekretnine, kao i ukidanje paušala na kratkoročan smještaj kako bi se on porezno izjednačio s dugoročnim najmom.

Analiza je pokazala da je na tržištu nekretnina u 2023. godini ostvarena 116.961 kupoprodaja, tek 0,2% više nego godinu prije, kad smo imali pad kupoprodaja za 12,9 posto, nakon rasta od 30 posto u 2021. Za razliku od 2022., kada se najveći broj kupoprodaja odnosio na stanove, lani je najveći dio kupoprodaja išao na poljoprivredna zemljišta. Slijede stanovi, prodano ih je 25.932, te građevinska zemljišta (23.728 prodanih). Prodano je i 14.285 obiteljskih kuća.

Ukupna vrijednost prodanih nekretnina u 2023. iznosila je 9,1 milijardu eura, što je 12 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a). Najvišu medijalnu cijenu stana iznad 4000 eura po četvornom metru bilježe Bale (4264 eura), pa Punat (3427 eura), Omišalj (3149 eura), Rovinj (3120 eura) i Malinska-Dubašnica (3017 eura). Slijede ih Opatija, Dubrovnik, Split, Župa Dubrovačka, Lovran, Baška, Umag, Dobrinj, Hvar i Krk, koji postižu medijalne cijene stanova i apartmana iznad 2500 eura po kvadratu.

Raste interes van gradova

Grad Zagreb je lani imao medijalnu cijenu kvadrata stana od 2299 eura, a najniže cijene imale su općine Darda i Đurđenovac, Plitvička Jezera i Perušić te Vukovar.

Razlike u cijenama stanova su ogromne, u Zagrebu su stanovnici za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 5,9 kvadrata stana, za jedan kvadrat u Baškoj Vodi, Rovinju, Hvaru, Baškoj potrebno je bilo izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, a u Vukovaru zaposleni stanovnici za svoj godišnji dohodak mogu kupiti čak 49 kvadrata stana.

Najviše transakcija imao je, naravno, Zagreb, no analitičari su primijetili da se uslijed naglog rasta cijena nekretnina u posljednjem razdoblju povećala potražnja za kupnjom stanova u mjestima kraj većih gradova (Viškovo kraj Rijeke, Solin kod Splita i Dugo Selo). Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu, na otocima te u dijelu zaobalja Istre i srednje Dalmacije, što ukazuje na to da ne staje gradnja za potrebe turizma, dok u ostatku Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta.