Dobit PBZ-a rasla 31 posto, Zabi pala zbog rezervacija za sudske troškove

Unatoč niskim kamatama i blagom rastu ukupnih kredita, vodeće banke i dalje ostvaruju dobre poslovne rezultate, premda su ove godine pod malo većim utjecajem rezervacija za gubitke. U prvih devet mjeseci ove godine neto dobit Zagrebačke banke iznosila je 1,29 milijardi kuna, 11,4 posto manje nego u istom razdoblju lani, a dobit PBZ-a porasla je 31 posto, na 1,2 milijarde kuna. Jedan od razloga nešto slabijih Zabinih rezultata povećane su rezervacije za gubitke. U prva tri tromjesečja iznosile su 464 milijuna kuna, a u istom razdoblju bile su gotovo zanemarive i za potencijalne gubitke trebalo je izdvojiti samo 61 milijun kuna. U financijskom izvješću banka objašnjava da su posrijedi povećani troškovi rezervacija za sudske sporove. Može se pretpostaviti da je riječ o povećanom broju tužbi vezanih uz kredite u švicarskim francima.

Troškove rezerviranja morao je povećati i PBZ: iznosili su 238 milijuna kuna dok je u istom razdoblju lani bilo otpušteno ranije rezerviranih 28,3 milijuna kuna. Obje banke nastavile su blago povećavati prihode, premda im okolnosti i ne idu na ruku. Poslovni prihodi Zabe iznosili su 3,38 milijardi kuna, 240 milijuna kuna ili 7,6 posto više nego u istom razdoblju lani. Kamatni prihodi ostali su na istoj razini, ali je banka istodobno smanjila trošak kamata (na štednju) pa joj je neto prihod povećan za 4,2 posto. Zaba ujedno zorno potvrđuje da, unatoč zanemarivim kamatama, štediše i dalje hrle pa su depoziti komitenata dosegnuli 91,77 milijardi kuna, što je za 6,3 milijarde ili 7,4 posto više nego u istom razdoblju lani. Neto prihod od provizija i naknada pak ostao je na prošlogodišnjoj razini i iznosio je 815 milijuna kuna.

U PBZ-u pak blago su smanjeni kamatni prihodi, ali u gotovo istom iznosu smanjeni su i rashodi za kamate. U prvih devet mjeseci kamatni prihod iznosio je 1,77 milijardi kuna ili 3,8 posto manje nego u istom razdoblju lani, a kamatni troškovi smanjeni su 30,7 posto, na 146,6 milijuna kuna. Iz banke poručuju da se trend smanjenja prosječnih aktivnih i pasivnih kamatnih stopa nastavlja i dalje, “što je utjecalo na kamatne rezultate tijekom ove godine". No, blago su porasli prihodi od naknada i provizija, sa 1,48 na 1,60 milijardi kuna.

Kada je riječ o kreditima, u Zabi kažu da su iznosili 64,5 milijardi kuna i manji su za 1,2 milijarde kuna ili 1,8 posto, "uslijed prodaje dijela portfelja i smanjenja kredita pravnim osobama, uz povećanje kredita stanovništvu". Dok dvije vodeće banke ostaju suzdržane kad je riječ o ostvarenim rezultatima, Hrvatska poštanska banka nastavlja s "ofenzivom" koju je pokrenuo sada već bivši predsjednik Uprave Tomislav Vuić. U prvih devet mjeseci, poručili su iz banke, ostvarena je neto dobit od 170,4 milijuna kuna, što je 38,1 posto više nego u istom razdoblju prošle godine i oboren je još jedan rekord: to je "najbolji rezultat od osnivanja". Iz banke poručuju da su ostvarili odlične rezultate u svim prodajnim segmentima, ali posebno u području subvencioniranih stambenih kredita, modelom koji se provodi u suradnji s APN-om. Premda ima 5,5-postotni udjel na tržištu, u programu APN-a HPB je osvojio udjel od 15 posto, pri čemu je u 80 posto slučajeva riječ o novim klijentima.

Imovina HPB-a na kraju rujna iznosila je 24,2 milijarde kuna ili 13,7 posto više nego krajem 2018. Ukupni krediti stanovništvu porasli su oko 750 milijuna kuna u odnosu na kraj 2018. godine, pri čemu stambeni krediti za 14,9 posto. Depoziti stanovništva i gospodarstva nastavljaju rast što, smatraju u banci, ukazuje na povjerenje klijenata i stabilnu depozitnu bazu uz snažan utjecaj integracije Jadranske banke.

S ostvarenim rezultatima zadovoljni su i u austrijskoj Erste grupi koja uključuje i hrvatsku Erste banku. Iz te grupacije su poručili da su i u trećem kvartalu nastavili ostvarivati vrlo dobre rezultate, uz zdravi rast kredita (5,7 posto od početka godine) i depozita (6,1 posto od početka godine) te odličnu likvidnost i financijsku poziciju.

- Rast prihoda bio je veći od rasta troškova, unatoč sve većim plaćama u regiji Srednje i Istočne Europe te većim doprinosima sustavima osiguranja depozita tijekom razdoblja izvještavanja - rekli su u toj banci. Kako su gospodarstava u regiji sve vitalnija, smanjuje se i udjel nenaplativih kredita. Andreas Treichl, glavni izvršni direktor Erste Group Bank AG, ocjenjuje da će regija Srednje i istočne Europe nastaviti rasti, a Erste Group je "u dobrom položaju da joj nastavi pružati podršku". Iako širom svijeta postoje naznake pogoršanja ekonomskoga ciklusa, Treichl vjeruje da će regija nastaviti rasti brže od eurozone i da će taj rast biti održiviji nego 2000-tih godina.