Dobit banaka lani je porasla čak 91 posto, na rekordnih 1,36 milijardi eura, ali tome nisu pridonijela kućanstva, nego ponajprije kamatni prihodi na depozite kod središnje banke, pokazuje novo izdanje publikacije HUB Pregledi.
"Dobit banaka nije generirana iz kamatnih prihoda u poslovanju s građanima. Štoviše, zbog rasta kamatnih stopa na depozite, u sektoru stanovništva više su povećani rashodi nego prihodi. Tako su kućanstva u 2023. godini bankama platila 14 milijuna eura neto manje po osnovi kamata nego 2022. godine", rekla je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka. Oko tri četvrtine rasta neto kamatnog prihoda banaka povezano je s depozitima kod središnje banke. Na pohranjene viškove likvidnosti i po referentnoj stopi ESB-a, koja sada iznosi 4 posto, HNB je bankama lani isplatio 479 milijuna eura. Istodobno, poduzeća su pridonijela povećanju dobiti banaka sa 16 posto, a država s 12 posto.
Prijašnja su očekivanja bila da će ESB početi smanjivati svoje kamatne stope u prvoj polovici ove godine, ali sada se procjenjuje da će to biti kasnije jer čelnici središnjih banaka ne žele riskirati da to bude preuranjeno.
- Sada su očekivanja pomaknuta na lipanj, pa i na srpanj ili kolovoz, s obzirom na kretanje inflacije i gospodarske performanse u SAD-u, a ESB u pravilu prati što radi Fed. Kamatne stope vjerojatno će se smanjiti za 0,25 postotnih bodova, što bi se u Hrvatskoj moglo osjetiti s pomakom od dva do pet mjeseci - rekao je Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike i autor HUB-ove analize.
U ovom trenutku, objašnjava, potražnja za kreditima u Hrvatskoj izuzetno je jaka zbog gospodarskog rasta i povećanja plaća, što sprečava da kamatne stope padaju već sada. - S druge strane, u zemljama gdje je građevinarstvo u krizi, gdje cijene nekretnina padaju i ljudi se manje kreditno zadužuju, prvi blagi pad kamatnih stopa na stambene kredite već je počeo - rekao je Šonje.
Tijekom prošle godine, potvrđuje i analiza HUB-a, rast kamatnih stopa nakon zaoštravanja monetarne politike u Hrvatskoj bio je vrlo blag zahvaljujući visokoj likvidnosti bankarskog sustava i stabilnoj depozitnoj bazi.
Pritom se kamatni prijenos najmanje osjetio na kreditima kućanstvima, osobito na stambenim kreditima. Na te kredite, navode u HUB-u, preneseno je "samo oko četvrtine porasta kamatnih stopa ESB-a", odnosno 24 posto, a na kredite kućanstvima za ostale namjene 38 posto.
Od travnja 2022. do siječnja 2024. prosječne kamatne stope na nove stambene kredite u prosjeku su porasle za 1,45 postotnih bodova, a kamatne stope ESB-a uvećane su za 4,5 postotnih bodova. Usporedba s drugim zemljama pokazuje da je tijekom dvije godine, do kraja 2023., kamatna stopa na novoodobrene stambene kredite u Hrvatskoj rasla s 2,6 na 3,72 posto, u Njemačkoj s 1,34 na 3,65 posto, a u Italiji 1,38 na 4,01 posto.
Sporijem rastu kamatnih stopama na stambene kredite, napominju u HUB-u, pridonio je i sporiji rast kamatnih stopa na oročene depozite kućanstava. Porasle su oko 2 postotna boda, a na oročene depozite poduzeća, primjerice, povećale su se za više od 3 postotna boda. Stoga je i kamatni prijenos u slučaju poduzeća bio izraženiji, osobito kod kredita u iznosima većim od milijun eura. Na njih je preneseno oko 80 posto povećanja kamatnih stopa ECB-a.
Kada je riječ o dinamici kreditiranja, stambeni su krediti lani nastavili rasti "po stabilnoj godišnjoj stopi" od oko 10 posto, a posebno se izdvaja snažan oporavak potrošačkih kredita. Gotovinski nenamjenski krediti u siječnju su dosegnuli stopu rasta od 12 posto, što u HUB-u objašnjavaju kao posljedicu rasta plaća i optimizma potrošača.
Kreditiranje poduzeća u isto je vrijeme usporeno zbog smirivanja inflacije, odnosno otplata prije uzetih kredita za obrtna sredstva i ostalih kredita. No, ono što je važno, ističu u HUB-a, jest nastavak stabilnog rasta investicijskih kredita, iznad 6 posto. Godišnja stopa rasta u siječnju ove godine iznosila im je 7,9 posto.