Dok se u javnosti koplja lome oko toga hoće li ili ne Rimčev novi startup P3 uspjeti izbaciti robotaksije, u Hrvatskom telekomu kažu da za to postoji ozbiljna infrastrukturna prepreka.
Siniša Đuranović, član uprave i glavni direktor za korporativne poslove HT-a, inače prvi pravnik te kompanije već više od desetljeća, govoreći u petak na HUP-ovoj ‘Ekonomskoj kavi‘ u Infobipovom kampusu u Zagrebu istaknuo je da robotaksija u sadašnjim uvjetima neće moći biti.
HUP-ova ‘Ekonomska kava‘ kao glavnu je temu imala rast ICT industrije u Hrvatskoj, ali je priča s robotaksijima ilustrirala da sve nije tako lepršavo kako su ukazivale prezentirane statistike.
Đuranović je pojasnio da je za robotaksije nužna 5G infrastruktura.
Nema bez 5G-a
Robotizirana vozila koriste 5G za komunikaciju, između ostalog i međusobno. Iako je Hrvatska, prema prvom Izvješću o digitalnoj dekadi Europske komisije, u odnosu na godinu prije odlično odskočila na ljestvici EU država po pokrivenosti populacije s 5G-om - jer u 2021. samo 34 posto populacije bilo je pokriveno s 5G-om a lani je taj postotak skočio na 82 posto, što je za jedan postotni poen čak iznad prosjeka cijele Unije - Đuranović nije optimist.
Posebno ne, pojašnjava, stoga što si je EU postavila za cilj 100 postotnu pokrivenost 5G-om.
- Prvo treba jasno reći da 100-postotna pokrivenost 5G-om nije moguća, a ne samo da je to nemoguće u ruralnim sredinama već, kako sad stvari stoje, vjerojatno 5G neće biti moguć ni posvuda u urbanim sredinama - kaže Đuranović.
Zatim je to konkretizirao na primjeru Grada Zagreba. Naveo je da dok god su prostorni planovi u Zagrebu takvi kakvi jesu gradnja 5G mreža sukladna planu EU-a u hrvatskoj metropoli neće biti moguća.
- Dok se to ne izmjeni neće biti pune pokrivenost 5G-om i time neće se moći ni voziti robotaksiji - kaže Đuranović.
Zatim je dodao da je u Istri još gore, a i drugdje po Hrvatskoj.
- Mora se riješiti problem izgradnje infrastrukture, čekanja godinu dana na dozvole za gradnju uz obvezu da se EU sredstva iskoriste u dvije godine i slično, jer bez toga nema infrastrukture a bez infrastrukture nema ni naprednih servisa - kaže Đuranović.
Optimizam i realnost
Naveo je da je točno da je puno posla s Rimčeve strane oko robotaksija, ali je istaknuo da on nije jedini koji mora odraditi svoj dio posla da bi se na cesti mogli voziti robotaksiji.
Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT udruge i član uprave Algebre osvrnuo se na dobre statistike hrvatskog ICT-a koje tu industriju prikazuju u vrlo pozitivnom tonu, posebno zbog rasta prihoda, izvoza i broja zaposlenih.
- To sve budi optimizam, ali da li je razlog za veselje - nije! Nismo kao industrija super i nismo fantastični. Po bruto prihodu po zaposlenom nismo ni blizu da bi se mogli nositi s europskom konkurencijom - istaknuo je Balen.
S tim se slaže i suosnivač i glavni operativni direktor Sofascorea Ivan Bešlić.
- Po bruto prihodu po zaposlenom u EU je prosjek 400 tisuća eura, a u Hrvatskoj smo na 100 tisuća eura. To našoj konkurenciji iz EU otvara mnogo mogućnosti koje mi u Hrvatskoj nemamo - naglasio je Bešlić.
Hrvoje Balen kaže da je dobro da se najavljeni slom hrvatskog IT-a nije dogodio već da umjesto toga u prvih osam mjeseci bilježimo 9 posto rasta broja zaposlenika.
- To pokazuje da se sektor ima dobar potencijal rasta i da zaista može u idućih deset godina dostići i prestići turizam po udjelu u BDP-u, ali za to nam treba potpuno drugačiji pogled, onaj koji Hrvatsku neće gledati isparcelizirano već onaj koji će cijelu našu državu promatrati kao jednu cjelinu unutar Europske unije - kaže Balen.
Navodi da ICT industriji za postizanje toga treba da se značajno rasterete plaće, ukloni nepoštena konkurencija, poboljša porezni tretman ulaganja u R&D, usvoji nova S3 strategija i time otvori put do EU fondova, poveća prolaznost na IT fakultetima jer trenutno na pet studenata koji upišu samo jedan završi fakultet, poveća broj gimnazijskih programa, uvede nova imigracijska politika, stvori cjelovit okvir za zadržavanje ljudi, proširi širokopojasna infrastruktura i krene u provedbu Strategije digitalizacije.
Roberto Kutić, suosnivač i operativni direktor Infobipa kaže da su ljudi najvažniji resurs u IT-u i da je stoga sva takva pitanja iznimno važna za uspjeh ICT industrije.
Nelojalna konkurencija
- U ovom trenutku uspjeh ICT-a vidi se kroz uspjeh proizvoda kakve rade naše kompanije, ali sad smo u situaciji da do ICT stručnjaka iz Hrvatske, koji su nam potrebni za stvaranje proizvoda, jeftinije dođu kompanije izvana nego što to možemo mi u Hrvatskoj. Oni uzmu naše ljude za takozvane ‘lohn‘ poslove, a u takvim uvjetima nema razvoja - kaže Kutić.
Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Hrvatske izjavio je da je ova vlada učinila više za domaću ICT industriju od svih prethodnih zajedno. Podsjetio je da su uveli niz poreznih olakšica kojima su ICT i drugim tvrtkama omogućili da imaju niz poreznih olakšica kad daju benefite zaposlenicima. Isto tako naglasio je da od početka iduće godine kreće radničko dioničarstvo, odnosno ESOP, koji je posebno popularan u ICT industriji.
No, glavna novost koju je najavio Piletić je da se ide u izmjenu Zakona o stranicima. Plan je da se olakša uvoz programera iz država koje izvan EU-a.
Lakši uvoz radnika
- Uvodimo institut plave karte za programere iz trećih zemalja. To znači da više nećete morati diplomom dokazivati da ste programer već ćete moći proći brzu provjeru kompetencija, test, i tako dobiti plavu kartu - kaže Piletić.
Ivan Bešlić iz Sofascorea kaže da bi rado predložio vladi da promijeni porezni sustav tako da ga iz fokusa na prihode preusmjeri na fokus u profitabilnosti.
- Ako stvorimo model koji će biti fenomenalan, onda će Hrvatska biti ujedno konkurentnija i privlačnija za strane kompanije, a nama u Hrvatskoj će omogućiti da svi igraju po istim pravilima - zaključuje Bešlić.
