Dinamika na tržištu nekretnina: 'Promet je pao. U Zagrebu su najtraženiji ovi objekti'

Unazad dva do tri tjedna počelo se buditi domaće tržište nekretnina koje je bilo zamrznuto zbog COVID-19 te snažno raste broj upita za kupnju i prodaju stanova, ali transakcija je još malo jer, kako kažu agenti, prodavatelji se “prave ludi”, kao da se ništa nije dogodilo i drže cijene na pretkriznoj razini, a kupci čekaju priliku. Neki od njih bi, pogotovo kad su u pitanju stari stanovi u potresom pogođenom Zagrebu, kupovali u pola cijene, dok agencije za posredovanje redom bilježe pad prometa veći od 60 posto i veći.

Čulo se to na virtualnom okruglom stolu Colliers Internationala održanom u srijedu pod nazivom „Nova tržišna dinamika – prilika ili prijetnja za tržište stambenih nekretnina?“ s vodećim tržišnim igračima u segmentu financiranja, trgovanja i razvijanja tržišta stambenih nekretnina. Sudjelovali su Mate Mustapić, direktor ALFA Stana, Robert Pokrovac, član Uprave Erste nekretnina, Luka Prica, vlasnik i agent Starling nekretnina i Dubravko Ranilović, član Uprave agencije Kastel nekretnine i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK. Odgovarali su na pitanja o tome kako je COVID-19 utjecao na donedavno dinamično tržište stambenih nekretnina, odnosno kako će nova ekonomska kriza i turistički pad utjecati na ponudu, potražnju i cijene,kao i koliki poremećaj na tržištu je donio potres u Zagrebu, te kome se otvaraju prilike, a tko će izvući deblji kraj.

Agenti za nekretnine ocjenjuju da će posljedica koronakrize biti, među ostalim, i to da će nestati neke nerealnosti koje su ranije bile prisutne na tržištu oko cijena, ali ipak očekuju da će se oni vratiti na stare promote, samo će se to dogoditi usporenim tempom. Od 2016. do nedavno stambeno tržište je, kako ističu u Colliersu, u svim većim hrvatskim gradovima bilježilo snažan rast, što se vidjelo u dinamici prodaje i povratku developera te rastu broja novih projekata. Sentiment je kod svih igrača bio izrazito pozitivan – na tržište je dolazilo sve više kvalitetnih projekata, banke su financijski pratile solidne developere, a kupce sve povoljnijim stambenim kreditima, dok je APN s po dvije iteracije godišnje dodatno podržao kreiranje nove potražnje, prodaju i rast cijena.

Koronakriza je došla usred nekretninskog vrhunca, ali sadašnji pad sudionici tržišta doživljavaju daleko manje dramatičnim nego u doba zadnje krize 2008. godine, kada je postojala velika zaliha novoizgrađenih stanova. Danas nije takva situacija.

“Naš građevinski sektor je na daleko zdravijim temeljima nego 2008. godine. Grade se upravo novi stambeni projekti”, ocijenio je Robert Pokrovac (Erste Nekretnine).

Napominje kako će kriza biti jaka jer su ljudi prestali trošiti, no to će se promijeniti, a trebat će za to vrijeme potražiti i nove niše te prilagođavati strukturu ponude platežnoj moći kupaca. Pokrovac napominje da je inače najtraženiji proizvod na tržištu stan čija je cijena po metru četvornom od 1500 do 1700 eura (vrijedni od 80 tisuća do 120 tisuća eura), a tu je ponuda novih stanova skromna te je agencijama teško pronaći takvu nekretninu za klijente. Očito, tu je prilika za nekretninsku zaradu.

U Zagrebu nakon potresa vlada, prilično logično, pojačani interes za novogradnjom, a Mate Mustapić iz Alfa Stana kaže da zbog koronakrize oni nisu nimalo reducirali planove izgradnje i imaju puno predbilježbi za stanove te “rijetko tko odustaje”. Većinu ponude na domaćem nekretninskom tržištu ipak čini starogradnja, a razlika u cijeni starih i novih stanova dosad nije bila velika kao što bi se očekivalo s obzirom na njihovo stanje, u konačnici tek oko 10 do 15 posto, ali to se polako mijenja i spread postaje veći. Kako kaže Dubravko Ranilović, taj trend je bio vidljiv i prije koronakrize i zagrebačkog potresa, Sada pak cijena četvornog metra u novogradnji zna biti i dva puta veća nego u nekoj 140 godina staroj zgradi na istoj lokaciji u centru Zagreba, čak i ako ona ima zelenu naljepnicu. (Inače, kako je u svojoj prezentaciji pokazala Klara Matić, voditeljica odjela investicijskog savjetovanja i procjena Colliers International Hrvatska, Slovenija i BiH, u ožujku i travnju je prosječna tražena cijena stana u Zagrebu ostala 2135 eura po četvornom metru.)

“Za novogradnjom renomiranih developera u Zagrebu je uvijek postojala potražnja. Što se tiče starih zgrada, one koje kvalitetnije će ostati s istom cijenom ili će rasti, a cijena loše održavanih će biti korigirana. Potres će ‘počistiti’ ponudu loših zgrada u Zagrebu”, konstatira Luka Prica (Starling nekretnine). Komentirajući pak očekivani veliki pad prihoda od turizma ove godine, dodaje da će se i to odraziti na tržište nekretnina i potražnju jer, kako kaže,u Zagrebu neće biti kupaca iz Dalmacije koji obično dođu s gotovinom zarađenom preko ljeta.