"Svima želimo omogućiti iskustvo kakvo imaju miljarderi u svojim autima s vozačima, bit će to najbolje, najmodernije i najčišće iskustvo, a sve za cijenu regularne vožnje taksijem. Ovo je naš najambiciozniji projekt dosad", najavio je danas Mate Rimac na predstavljanju projekta robotaksija održanom u kampusu njegove kompanije u Kerestincu, prije nego što je aplikacijom pozvao autonomno vozilo da se doveze na pozornicu.
Nakon što se zastor rastvorio i u mraku je zasjala upečatljiva, ogromna LED traka na prednjoj masci, prototip hrvatskog robotskog taksija krenuo je prema bini, ali samo par metara kasnije premijerna vožnja bila je okončana. Automobil se ukopao na mjestu i nije mrdao, dok su prema njemu gledali Rimčevi poslovni partneri, novinari i stotine drugih gostiju, među kojima su bili i premijer Andrej Plenković, ministar prometa Oleg Butković i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
"Čini se da imamo neki problem, isprobali smo to tisuću puta i baš sada se dogodi nešto ovako", uz nelagodni osmijeh kazao je hrvatski inovator pa nastavio prezentaciju uz pomoć slajdova na videozidu, bez zvijezde dana na pozornici.
Tijekom ostatka prezentacije Rimčevi radnici užurbano su radili oko prednjeg lijevog kotača u pokušaju da osposobe autonomno vozilo, ali narednih pola sata nije im bilo dovoljno. Vožnja hrvatskog robotaksija pred javnošću stoga će, čini se, morati pričekati negu drugu zgodu. Nije bilo sasvim jasno što se točno dogodilo - prema jednoj teoriji zakazao je kotač, prema drugoj kočnica - ali to je u cijeloj priči zapravo nevažan detalj.
Naime, nisu Rimac i Verne - kako se zove i vozilo i kompanija u sklopu koje se razvija projekt - prvi kojima se dogodio problem s prototipom upravo na globalnom predstavljanju. Nije to posebno velika drama, ali da je dobar omen - nikako nije. Događale su se takve blamaže i Billu Gatesu na predstavljanju Windowsa 98, i Appleu s iPhoneom X, i Elonu Musku sa Cybertruckom, a i najveći od najvećih, Steve Jobs, nije imao funkcionalan iPhone kada ga je predstavio 2007. godine. Realno, iz udaljene perspektive, ovakvo zaštucavanje u javnosti ne čini veliku razliku u tome hoće li projekt u konačnici biti uspješan ili neće.
Ali... Kada se radi projektu koji već godinama pati od brojnih odgoda i promjena smjera te o projektu koji je - u trenutku kada je hrvatska vlada odlučila Verneu dati bespovratnih 180 milijuna eura europskog novca - postao i pitanje svih građana Hrvatske i EU, onda su Mate Rimac i suradnici na neki način prihvatili i sve sprdnje na društvenim mrežama koje se na njih zbog ovoga obrušavaju. Tim više što su građani Zagreba samom činjenicom da tu žive prihvatili da će njihov grad i oni sami biti testni poligon za Verneov robotski taksi.
Kada je pak riječ o svemu onome što su na slajdovima prikazali Rimac te suosnivači Vernea Adriano Mudri (glavni dizajner) i Marko Pejković (glavni izvršni direktor), i automobil i cijeli projekt Verne djeluju kao teoretski odlično osmišljena ideja budućeg modela javnog transporta u zagušenim gradovima. Zagreb bi trebao biti prvi, počevši već negdje u 2026. godini, što se iz današnje vizure čini kao nerealno optimističan scenarij s obzirom na sve što bi do tada trebali odraditi, a što su sami suosnivači najavili.
Naime, u te dvije godine trebali bi od prototipa doći do potpuno gotovog i ispeglanog automobila; onda izgraditi tvornicu, pa u toj tvornici pokrenuti proizvodnju i napraviti više desetaka ili stotina automobila za Zagreb (točna brojka nije poznata); izgraditi svu prateću infrastrukturu i dobiti odgovarajući zakonski okvir, na čemu se tek radi; proći više rundi testiranja u svim mogućim uvjetima, plus još bezbroj međukoraka potrebnih za operaciju te magnitude. S druge strane, ako postoji netko tko je uspio napraviti brojne "nerealne" stvari dok je bio praćen silnom skepsom, onda je to svakako Mate Rimac, naravno uz ekipu koju je okupio oko sebe.
Projekt ima tri glavna stupa: sam automobil, aplikaciju pomoću koje se svime upravlja te prateću infrastrukturu, kod koje bi središnji dio trebao biti takozvani "mothership" (ili na hrvatskome matični brod). Riječ je o centralnoj lokaciji na kojoj se vozila pune, čiste i održavaju, a prvi bi mothership trebao biti izgrađen u Buzinu, pokraj sjedišta Vernea. Graditi bi se trebala i čitava nova tvornica od 28.000 kvadrata u Lučkom, u kojoj bi se robotaksiji proizvodili i potom slali u svijet, najavili su Rimac, Mudri i Pejković.
Aplikacija će biti poznata svakome tko je ikada naručio vožnju putem Ubera ili Bolta. Cijelo iskustvo trebalo bi biti intuitivno i brzo, a korisnici će prilikom narudžbe imati mogućnost odabrati ambijentalnu boju u autu, temperaturu, pa čak i miris.
"Što se tiče troškova, mi volimo reći da vas Verne oslobađa od brige - ne morate ga prati, puniti, a naravno niti voziti, možete biti na telefonu, gledati film, YouTube, čitati knjigu… Imat ćete više mjesta nego u nekoj od limuzina s vozačem ili u avionskom sjedalu prve klase. Vozilo ima velika vrata, koja su klizna i otvaraju vam se automatski, vrlo lako se ulazi i izlazi. Sigurnost, uključujući i cybersigurnost, je zajamčena. Čistoća nam je vrlo važna, uvijek će biti čist zahvaljujući brojnim unutarnjim senzorima koji će pratiti stanje auta. Moći ćete ga zadržati i na dulje vrijeme ako želite, uz opciju "keep". I auto je predivan, svugdje ćete stići u stilu", kazao je Mate Rimac.
Verneov automobil je razvijen od nule i namjenski, upravo za potrebe robotaksi usluge. Dvosjed je poput Smarta, ali povećan otprilike na dimenzije Golfa. Pošto za njima nema potrebe, maknuti su i volan i papučice gasa i kočnice, dok su s vanjske strane eliminirani retrovizori i brisači. S prednje strane je već spomenuta LED traka u obliku zaobljenog pravokutnika koja se proteže preko cijele prednje maske. Hauba i vjetrobransko staklo su gotovo pa u istoj ravni, što pomaže kod aerodinamike. Većina vozila je u posebno osmišljenoj nijansi plave.
Na kritičnim dijelovima auta - prednji i stražnji dio krova, prednji i stražnji bokovi, branici... - nalaze se brojne kamere, senzori, radari i lidar, ali ne strše pretjerano i fino su uklopljeni u dizajn. Vrata su velika, klizna, i kada se otvore otkriju čitav interijer. Dva sjedala su razdvojena središnjom kupolom i mogu se prilično nagnuti unatrag. Taksi neće krenuti dok se putnici ne zavežu.
Ispred putnika je ogromni, 43-inčni infotainment ekran, koji prikazuje ne samo podatke o vožnji, nego i bilo koje zabavne sadržaje koji se mogu na njega slati Bluetoothom. Nema skrivenih pretinaca kako bi se eliminirala mogućnost da putnici nešto zaborave, a ako im nešto i ostane u Verneu, senzori bi to odmah trebali registrirati i dojaviti. U krovu se nalazi takozvani "halo", kružni panoramski prozor. Baterija bi trebala izdržati oko 14 sati vožnje.
"Verne ima 60 kWh bateriju, što je više nego dovoljno za cijeli dan vožnje i da dođe u Mothership na čišćenje i punjenje. Ima 17 zvučnika i ogroman zaslon za infotainment. Auto razvijamo zadnje dvije godine i od nule smo ga izgradili. Samovozeći softver odlučili smo kupiti od tvrtke Mobileye. U slučaju nesreće, imamo najveću "crumple" zonu koju možete zamisliti", najavljuje Rimac, a dizajner Adriano Mudri pojasnio je zbog čega su se odlučili na dvosjed: "Prema istraživanjima, devet od deset vožnji događa se s jednom ili dvije osobe. Ako je potreban prijevoz za više ljudi, doći će više auta".
Prtljažni prostor nije žrtvovan, nego bi trebao moći primiti solidnu količinu prtljage, dok je prednji dio vozila dizajniran s idejom sigurnosti, dok se u unutrašnjosti nalazi više zračnih jastuka.
"Ovo je najsigurniji auto na cesti", samouvjereno je rekao inovator.
Naravno, trenutačni hrvatski zakoni ne predviđaju aute bez vozača koji prevoze putnike po javnim prometnicama. Kako je najavio Plenković, to će biti riješeno.
"Za dva dana će se navršiti godinu dana od potpisivanja ugovora za dodjelu 180 milijuna eura bespovratnih sredstava za ovaj projekt. Mi ćemo biti među pionirima po zakonodavnom okviru, cijela Vlada i Ministarstva prometa te unutarnjih poslova rade na tome da ovaj projekt zaživi", kazao je na predstavljanju hrvatski premijer.
Iz Vernea su najavili da već imaju potpisane ugovore sa 11 gradova koji bi nakon Zagreba trebali implementirati Verneovu uslugu. Radi se o gradovima iz Ujedinjene kraljevine, Njemače, Austrije i iz zemalja Bliskog Istoka. Još 30-ak gradova navodno je zainteresirano za uslugu, a postoji više od 100 gradova na koje Verne cilja.