Depoziti građana porasli za 13,8 milijardi kuna u odnosu na prvi mjesec 2020.

Ukupni su krediti (osim središnje države) na kraju siječnja ove godine iznosili 233,6 milijarda kuna i u odnosu na siječanj 2020. porasli su za 9,2 milijarde kuna, odnosno za 4,1 posto na osnovi transakcija, priopćili su iz HNB-a.

Pritom su krediti odobreni nefinancijskim poduzećima u siječnju porasli za 6,2 posto, na 86,8 milijarda kuna, te su na godišnjoj razini zabilježili rast od 5,1 milijarde kuna. Krediti stanovništvu dosegnuli su 136,5 milijarda kuna i bili su u odnosu na siječanj 2020. veći za 1,8 posto, odnosno za 2,4 milijarde kuna. Tome su najviše pridonijeli stambeni krediti koji su ubrzali godišnji rast sa 7,5 posto u prosincu na 8,2 posto u siječnju i iznosili su 62,9 milijarda kuna te su u odnosu na siječanj prošle godine bili veći za 4,7 milijarda kuna. Kunski stambeni krediti u tom su razdoblju porasli za 11,4 posto, to jest za dvije milijarde kuna, dok su devizni stambeni krediti (uključujući i kredite uz valutnu klauzulu) porasli za 6,8 posto, odnosno za 2,7 milijarda kuna. Gotovinski nenamjenski krediti pak u siječnju su bili na razini od 52 milijarde kuna i u odnosu na isti mjesec prošle godine ostvarili su pad od 2,4 posto ili za 1,3 milijarde kuna.

Ukupni su depoziti u siječnju ove godine iznosili 329,5 milijarda kuna i bili su, na osnovi transakcija, veći za 26,3 milijarde kuna ili za 8,7 posto u odnosu na siječanj 2020. Pritom su depoziti kućanstava dosegnuli 226,3 milijarde kuna i porasli u tom razdoblju za 13,8 milijarda kuna, odnosno za 6,5 posto. Kunska sredstva na transakcijskim računima građana narasla su u tom razdoblju za 23,1 posto, odnosno za 12,4 milijarde kuna i iznosila su 66,1 milijardu kuna, a štedni i oročeni kunski depoziti pali su za 6,8 posto na godišnjoj razini, to jest za 1,6 milijarda kuna i iznosili su 21,9 milijarda kuna. Devizni su pak depoziti porasli za 2,2 posto, to jest za tri milijarde kuna i dosegnuli su iznos od 138,3 milijarde kuna, zaključuje se u priopćenju.