Debeljak predao plan restrukturiranja, za probleme okrivio i rat u Ukrajini: ‘Nema otpisa potraživanja‘

Gotovo 10 mjeseci nakon pokretanja predstečajne nagodbe, DIV Grupa je predala Trgovačkom sudu u Zagrebu Plan restrukturiranja. Najvažnija stvar u opsežnom dokumentu je nastavak redovitog poslovanja i otplata cjelokupne glavnice vjerovnicima bez otpisa u roku 15 godina nakon isteka počeka.

Nisu traženi otpisi

Provedba predstečajnog plana restrukturiranja usmjerena je prema nastavku redovitog poslovanja i naplati utvrđenih tražbina u cijelosti.

„DIV Grupa je obiteljska kompanija sa skoro 50 godina tradicije. Odnos s kupcima i dobavljačima nam je od velike važnosti i jedna je od glavnih snaga DIV Grupe. S obzirom na cjelokupni odnos sa svim našim partnerima, nismo htjeli tražiti otpise“, istaknuo je Tomislav Debeljak, predsjednik uprave DIV Grupe.

Na dan otvaranja predstečajnog postupka 27. travnja 2022., iskazan je manjak likvidnih sredstava u iznosu 98 miljuna eura . „Taj manjak nije posljedica manje potražnje s tržišta ili neadekvatnog proizvoda budući da je tržište spojnih elemenata kako u EU tako i šire vrlo stabilno. Veći dio manjka likvidnosti odnosi se upravo na kredit u VTB Europe banci po kojem je DIV sudužnik. Najznačajniji utjecaj na manjak likvidnosti posljedica je više sile rata u Ukrajini i činjenice da je na razini DIV Grupe izostao planirani priljev od 38 milijuna eura sukladno potpisanom Sporazumu s VTB bankom.

Umjesto toga, zbog nemogućnosti nastavka poslovnih aktivnosti VTB je dospjelim proglasio cjelokupnu izloženost, za koju je do iznosa od 60 milijuna eura jamac DIV Grupa“, pojašnjava Tomislav Debeljak. Podsjetimo ukupan iznos priznatih tražbina vjerovnika u predstečajnom postupku iznosi 132 milijuna eura i podijeljen je u grupe razlučnih vjerovnika u iznosu 33 milijuna eura ili 24,8 posto i neosiguranih vjerovnika u iznosu 99 milijuna eura ili 75,2 posto.

Kako se DIV Grupa našla u ovoj poziciji

DIV Grupa, naglašava Debeljak, nije ušla u predstečaj zbog operativnih problema već zbog nastupanja više sile uslijed posljedica ratnog stanja u Ukrajini. „Kako Hrvatska, za razliku od drugih brodograđevnih država, nema strukturirano financiranje brodogradnje, bili su primorani okrenuti se stranim bankama. Tako su još 2019. započeli suradnju s VTB Europe bankom koja je financirala dovršetak izgradnje jedrenjaka, a nakon godinu dana se suradnja proširila na financiranje novogradnje 485, odnosno polarnog kruzera . Početkom jeseni 2021. su potpisali sporazum gdje bi se u potpunosti financirali ti projekti s dugoročnim kreditima što je značilo za Brodosplit priljev od 38 milijuna eura.

No, nažalost, svi smo svjedoci krize koja se dogodila prije godinu dana i rata u Ukrajini. VTB Europe više nije bila u mogućnosti isplatiti dodatna sredstva ili napraviti prolongat kredita, a Brodosplit i DIV, koji je sudužnik po postojećim kreditima, našli su se u poziciji da niti jedna komercijalna banka nije mogla refinancirati tu izloženost. Ova potpuno neočekivana situacija s VTB bankom imala je direktan negativan utjecaj i na druge segmente poslovanja u cijeloj DIV Grupi radi provođenja unutargrupnog zaštitnog financiranja, zbog čega je DIV Grupa bila primorana i obavezna otvaranjem predstečajnog postupka štititi poziciju ne samo tvrtke već i svih zainteresiranih strana -dobavljača, financijskih institucija i države, a posebice pokušati očuvati radna mjesta i prava zaposlenika“, pojašnjava Debeljak.

Tomislav Debeljak

CROPIX

Apsurd je to napominje Debeljak što, pozicija DIV-a i Brodosplita u trenutku otvaranja predstečaja nikada nije bila bolja.

„Europska komisija je sredinom veljače 2022. donijela odluku o uvođenju zaštitne carine na standardnu vijčanu robu koja se uvozi u zemlje EU iz Kine na rok od 5 plus 5 godina, i to u visini do 86,5 posto. Konkretno, zaštitna carina osigurava DIV-u da cjelokupni godišnji kapacitet proizvodnje može plasirati na Europsko tržište po cijeni značajno višoj nego ranije, odnosno da kineskim proizvođačima više neće konkurirati samo bržom isporukom, nego i cijenom. Brodosplit je imao potpisane ugovore za gradnju brodova u ukupnoj vrijednosti od 250 milijuna eura što bi značilo i ukupno zapošljavanje kapaciteta. Na žalost, ugovori nisu osnaženi jer Brodosplit nije dobio odgovor na zahtjeve za odobrenjem državnih jamstava za avansne uplate, upućene još u prosincu 2021., dakle prije izbijanja rata u Ukrajini.

Mjere predviđene Planom i očekivanja

Debeljak naglašava kako DIV Grupa od svog osnutka posluje s dobiti, ima pedesetgodišnju povijest pozitivnog i stabilnog poslovanja, te da stoga nisu planirane značajnije mjere operativnog restrukturiranja, a pogotovo se ne planira smanjenje broja zaposlenih niti bilo kakvo umanjenje dosadašnjih prava koja proizlaze iz Ugovora o radu.

„U 2022. i 2023. godini se očekuje određeni pad EBITDA-e u odnosu na ostvarenu iz 2021., što opravdavaju trenutnim smanjenjem obujma poslovanja, provedbom predstečajnog postupka i energetskom krizom prouzrokovanom ratom u Ukrajini. Od 2024. na dalje očekuje se rast EBITDA-e i EBITDA marže. Prognoze za DIV Grupu za narednih desetak godina su vrlo dobre. Sigurnost im pruža već spomenuta antidampinška mjera za vijčanu robu iz Kine i očekivano značajno povećanje potražnje za vijčanom robom, a nastavit će aktivnosti i u infrastrukturnim projektima“, ističe predsjednik uprave DIV Grupe.

Što se događa u Brodosplitu

Što se tiče Brodosplita, Debeljak napominje kako intezivno rade na stabilizaciji njegovog poslovanja. „To znači da nastavljamo brodograđevnu djelatnost. Vjerovali smo da ćemo problem riješiti u Hrvatskoj bez pokretanja predstečajnih postupaka, ali kako nismo uspjeli, odlučili smo se za financiranje u inozemstvu. Žao mi je propuštenih prilika ali ovako smo dobili jedno dodatno iskustvo preživljavanja u situaciji kada nas je iznenada pogodila viša sila.

Trenutno u Brodosplitu radi oko 500 radnika na projektima za koje imamo osigurano financiranje, a uskoro ćemo podijeliti nove pozitivne vijesti i rezultate“ otkriva Debeljak.

Debeljak je dodao još kako DIV Grupa sa svojim ovisnim društvima značajno doprinosi ukupnom gospodarskom životu i pokazateljima lokalnih zajednica na kojima posluje i na nacionalnoj razini.

„U posljednjih trinaest godina zaposlenicima je isplaćeno je 3,1 milijardi kuna, dobavljačima 10,2 milijardi kuna, državi na račun poreza i koncesija 2,6 milijardi kuna, državnim i komunalnim poduzećima te lokalnoj zajednici gotovo 700 milijuna kuna, a financijskim institucijama 980 milijuna kuna“, ističe Tomislav Debeljak.