Veliki intervju

Debeljak: 'Ne tražimo ni kune za buduće poslovanje, ali nećemo plaćati stare gubitke'

Mogu reći da ni nas, a niti Fincantieri ne interesira ništa osim brodogradnje i pratećih djelatnosti
Tomislav Debeljak
 Duje Klarić / Hanza Media

Nakon neuspješne ponude za preuzimanje Uljanik Grupe u veljači prošle godine Tomislav Debeljak, sada u savezništvu s talijanskim Fincantierijem, u drugom je pokušaju dobio novu šansu i njegov Brodosplit je odabran za strateškog partnera Uljanika.

Međutim, mnogo toga još je otvoreno i neizvjesno, a naše prvo pitanje odnosilo se upravo na činjenicu da se u odluci o strateškom partneru ne spominje talijanska tvrtka Fincantieri, nego samo Brodosplit.

- Brodosplit je nositelj ponude za preuzimanje tvrtki unutar Uljanik Grupe, a na kraju će se, nakon potpisanog ugovora o dokapitalizaciji i restrukturiranju, vlasnički udjel dijeliti u odnosu 70 posto Brodosplit, a 30 posto Fincantieri. Koliki će biti naš zajednički udjel u Brodogradilištu 3. maj, Brodogradilištu Uljanik i Uljaniku d.d. zasad je teško precizirati, ali mislimo da će se nakon dokapitalizacije kretati oko 90 posto. Naš odnos u ovom poslu s talijanskim partnerom, s kojim već niz godina imamo poslovne odnose, precizno je definiran međusobnim ugovorom i prezentiran u ponudi. Zasad mogu reći da je Fincantieri poslovno zainteresiran za ovaj projekt, jednako kao i mi, da tu vidimo priliku za povećanje obima i kvalitete naše suradnje, s tim da bi Fincantieri osim u klasičnom brodograđevnom poslu Uljaniku i 3. maju nudio izgradnju takozvanih brodskih megasekcija, kojim bi se popunilo do 50 posto njihovih ukupnih kapaciteta. Što je svakako veliki doprinos njihove potpune uposlenosti. Isto tako mogu reći da ni nas, a niti Fincantieri ne interesira ništa osim brodogradnje i pratećih djelatnosti. Nemamo interesa ni za kakav nekretninski ili turistički business - kaže Debeljak.

U službenoj obavijesti Uljanika na Zagrebačkoj burzi navodi se kako će se izraditi “prihvatljiv i provediv Program restrukturiranja Uljanika d.d. i Uljanik brodogradilišta”. Uključuje li vaša ponuda i restrukturiranje ili kupnju 3. maja i na koji način to mislite napraviti ako se zna da 3. maj više ne smije biti dio programa restrukturiranja?

- Da, manevarski smo ograničeni činjenicom da 3. maj više ne može biti dio programa restrukturiranja u kojem sudjeluje Vlada, ali toga smo bili svjesni i u veljači 2018., kad smo prvi put dali ponudu za preuzimanje tvrtki u Uljanik Grupi i imamo model kako to riješiti. Postoje i neriješeni financijski odnosi između 3. maja i Brodogradilišta Uljanik, radi se o pozajmici iznad 500 milijuna kuna, i to će se morati vratiti 3. maju. Nemamo ovdje prostora za sve tehničke detalje kako bi trebalo izvršiti preuzimanje 3. maja i Brodogradilišta Uljanik a da Europska komisija to ne označi kao nezakonitu pomoć države 3. maju. Međutim, to se može napraviti, a mi imamo znanje i plan za opstanak obaju brodogradilišta i dobivanje zelenog svjetla od Europske komisije za program restrukturiranja Uljanika d.d. i Brodogradilišta Uljanik.

Krajem prošle godine Uprava Uljanika d.d. raskinula je ugovor s Kermas Energijom Danka Končara kao strateškim partnerom, koji je u veljači prošle godine dao ponudu konkurentnu vašoj za preuzimanje tvrtke. Glavni razlog za raskid bilo je to što nije bio spreman financijski jače “ući” u tvrtku i prije potpisivanja programa restrukturiranja, iako je dao kredit sa škverskim kolateralom od 12 milijuna eura. Jeste li vi spremni deblokirati račun 3. maja sa 107 milijuna kuna, platiti zaostale plaće i pokrenuti potrebne poslove i prije nego što bude gotov program restrukturiranja?

- Naravno da smo spremni financijski sudjelovati u rješavanju tih problema, ali se prethodno moraju ispuniti određene pretpostavke koje smo naveli u našoj ponudi. I uz najbolje želje i veliku volju koju imamo, iskustvo koje smo stekli u restrukturiranju Brodosplita navodi nas da se moramo ponašati vrlo odgovorno prema 3. maju, svim zaposlenicima, a na kraju i prema svojoj obitelji. Dakle, da, spremi smo financijski ući u spašavanje Uljanika i 3. maja i prije nego što se zaključi program restrukturiranja. Znamo otprilike i koliko je novca za to potrebno kratkoročno, ali i drugi partneri u ovom procesu moraju pokazati svoju spremnost također. I pokazati dobru volju kao što je mi pokazujemo.

Koliko je novca - osim 107 milijuna kuna za deblokiranje računa 3. maja do 26. veljače, za kada je sazvano sudsko “stečajno” ročište – potrebno uliti u Uljanik Grupu da bi se prebrodilo nekoliko mjeseci dok se ne sastavi program restrukturiranja?

- Ne bih izlazio s konkretnim ciframa, dok sve ne usuglasimo s drugim akterima u ovom projektu. Mi ne bismo dali ponudu da nismo spremni i na taj korak, ali za to se moraju ispuniti određeni uvjeti.

Zvonimir Novak, pomoćnik ministra gospodarstva, u emisiji Otvoreno HTV-a rekao je kako je ranijim natječajem za dokapitalizaciju predviđeno da strateški partner dokapitalizira tvrtku sa 180 do 302 milijuna kuna i da se to očekuje i od Brodosplita?

- Epilog tog natječaja nikome nije ostao u dobrom sjećanju, pogotovo s obzirom na njegove posljedice. Blokade, štrajk, otkazivanje brodova, aktiviranje državnih jamstava, odlazak izvrsnih radnika, sve je to uslijedilo nakon tog natječaja i odluka koje su na temelju njega donesene. Danas je situacija neusporedivo lošija nego prije godinu dana kad se raspisivao taj natječaj. Konkretno u oba brodogradilišta doslovno nema ničega, niti jedan vijak koji bi mogao poslužiti kao kolateral ili jamstvo. Ne želimo da nam se ponove situacije koje smo doživljavali jer nismo mogli predvidjeti sve pravne i financijske pojedinosti koje su nas sputavale u osnovnom poslu, a to je vođenje tvrtke, kreiranje poslova i unapređenje procesa proizvodnje, nabave i prodaje. Sada otprilike znamo kakve nas administrativne “začkoljice” mogu čekati usput, imamo priliku u startu riješiti i neke starije probleme, to moramo napraviti kako bismo imali čistu situaciju ispred sebe i ne želimo u ovaj posao ulaziti riskirajući stabilnost Brodosplita.

Pomoćnik ministra je u Otvorenom potvrdio i neslužbenu informaciju prema kojoj je vaša analiza, priložena u ponudi za preuzimanje, pokazala kako gubici, dugovi i pravne i financijske dubioze u Uljanik Grupi ne iznose maksimalnih pet do šest milijardi kuna, kako se do tada pisalo, nego čak 10 milijardi kuna. On je rekao kako će Vlada prekontrolirati svaku od tih stavki, jer bi to značilo da bi Vladin udio u troškovima restrukturiranja iznosio tih 10 milijardi kuna. Jesu li to točne informacije?

- Zasad ne bih izlazio s konkretnim ciframa. Radi se o gubicima, dugovima, dubioznim pravnim i financijskim stavkama koje smo mi, zajedno s našim svjetski renomiranim financijskim savjetnicima, utvrdili. Nedavna otkazivanja novogradnji pokazuju da smo, nažalost, bili u pravu. Naravno sve te prijeteće stavke ne moraju se potpuno realizirati, neke od njih se mogu ukloniti u idućim mjesecima, a neke će se naplaćivati idućih desetak godina. Ono što smo željeli tako detaljnom analizom postići, a onda to i pravno definirati, jest da nakon što preuzmemo tvrtku ne moramo platiti ni kune tih bivših gubitaka, dugova i financijskih i pravnih dubioza. Dakle, ne tražimo ni kune od države ili bilo koga drugog u idućem poslovanju. Samo tražimo da uđemo u tvrtku očišćenu od starih problema. Imamo mukotrpno iskustvo u restrukturiranju Brodosplita, tijekom kojeg su stalno iskrsavale pravne i financijske neriješene stavke koje bi onda većinom pale na naša leđa, a trebala ih je, u stvari, na sebe preuzeti država. To nam je stvaralo grdne probleme u poslovanju i sada se želimo zaštititi od takvih slučajeva. Mi smo u dubinskoj analizi Uljanik Grupe locirali 21 takvu stavku koja može biti sporna u budućnosti i financijski opterećivati poslovanje, i samo kažemo, ako se bilo koji od tih negativnih scenarija u budućnosti i realizira, da mi ne snosimo taj trošak, nego da to bude trošak države. A najmanje onoliko koliko država uloži u njihovo rješavanje mi ćemo uložiti u budućnost. Poštenije ne može, a mi ne želimo opet ispadati naivci.

Ali svjesni ste kako su porezni obveznici već platili 35 milijardi kuna za sanaciju brodogradnje, da bi s ovom sanacijom platili više od 40 milijardi kuna, a da je u ovom slučaju, iako ste izabrani za strateškog partnera, čitav proces još sasvim otvoren i neizvjestan?

- Upravo zbog svake kune koju su porezni obveznici do sada platili na ime saniranja problema u brodogradnji ne želimo ugroziti uspjeh ovog projekta dajući nerealna obećanja i najavljujući bezuvjetno neke poteze koji se mogu realizirati samo uz suradnju svih aktera – Brodosplita, Fincantierija, Vlade, Uprave Uljanika, radnika, dobavljača, kupaca brodova, dobavljača, pa i Europske komisije. Mi znamo koliko je ovo kompleksan i mukotrpan proces, znamo cijeniti svaku kunu poreznih obveznika i baš zbog toga želimo politiku čistih ruku. Žao mi je što već sada ne mogu odgovoriti na sva pitanja koja se postavljaju, ali bih tim odgovorima možda druge aktere u ovom procesu doveo u situaciju da im je umanjen manevarski prostor, a to ne želim. Želim svima omogućiti da realno sagledamo sve probleme, da vidimo jesmo li svi zajedno spremni da projekt restrukturiranja tih brodogradilišta uspije ili ćemo pustiti da 3. maj i Brodogradilište Uljanik idu u stečaj.

Emilio Bulić, predsjednik uprave Uljanika d.d., rekao je na konferenciji za novinare u petak kako sumnja da će na vrijeme, do 26. veljače, biti izvršeno deblokiranje računa i da se nada da će vjerovnici povući svoje blokade. Jednako tako je rekao i da Brodosplit i država moraju potpisati različite dokumente i uskladiti prava i obveze da bi Brodosplit uplatio novac za inicijalne potrebe 3. maja i Uljanika, ali i na ime dokapitalizacije?

- Da, na to sam, između ostalog, mislio kad sam rekao kako svi akteri moraju dati svoj dio doprinosa kako bi ovaj projekt uspio.

Pa, ako su zbilja točne te analize o potencijalnih deset milijardi kuna gubitaka, dugova i dubioza u Uljanik Grupi, zar ne bi bilo za državu jeftinije i za javnost transparentnije da tvrtke idu u stečaj, pa neka ih u stečaju kupi tko hoće?

- Naša analiza pokazuje da bi, u slučaju da proces restrukturiranja uspije – a mi smo sigurni u to ako bismo preuzeli tvrtku – dugoročno taj projekt bio financijski daleko isplativiji za Hrvatsku nego u slučaju da Uljanik Grupa ide u tečaj. Računica je, naime, pokazala da bi stečaj porezne obveznike koštao izravno, i preko javnih poduzeća, smanjenjem prihoda kao i rashodima oko 7,6 milijardi kuna. To je, naravno, manje od mogućih maksimalnih 10 milijardi kuna koje bi eventualno država preuzela na sebe u restrukturiranju koje bi trajalo, po našem prijedlogu, oko 10 godina. Kažem, maksimalnih 10 milijardi kuna, jer se možda u stvarnosti ne realiziraju sve moguće negativne dubioze, pa ta cifra bude iznosila manje. Međutim, ako u tu računicu ukalkulirate pozitivne efekte restrukturiranja – od plaća zaposlenih radnika, uplaćenih poreza, doprinosa i svih drugih naknada koje će brodogradilište plaćati, uključivo i koncesiju za korištenje pomorskog dobra, kad u to uključite efekte poslovanja tvrtki dobavljača, utjecaja na izvoz, trgovinsku bilancu države, tada će pozitivni efekti restrukturiranja u tih deset godina daleko nadmašiti čak i tih maksimalnih 10 milijardi kuna koje će država na sebe preuzeti u restrukturiranju.

Ali netko može preuzeti tvrtke u stečaju i opet bi država imala te pozitivne efekte od nastavka poslovanja tih tvrtki?

- Osobno sam prije godinu dana i ja tako mislio, ali sada, nakon što vidim koliko ima pravnih začkoljica i financijskih dubioza, gdje bi se dogodio efekt “Kraljevice” i rasprodane ključne opreme, te bi ukupan intenzitet gradnje drastično pao, smatram da stečaj ne bi bio bolje, brže i efikasnije rješenje. Osim toga, 3. maj bi vjerojatno morao ići u likvidaciju, jer nije uspio prethodni program restrukturiranja, kao i Uljanik, jer nije završen proces započetog odobrenja restrukturiranja i odobravanja “rescue aida”. Naravno, i nakon toga može nastaviti poslovati u “drugom obliku”, ali se bojim da bi to umnogome usporilo i onemogućilo daljnju brodogradnju u Rijeci i Puli. Stečaj najviše zagovaraju zagovaratelji nekretninskog businessa. Ne kažem da bi to bilo nemoguće, ali bi bilo znatno teže nego provesti program restrukturiranja sada.

Ali bi bilo transparentnije. Kako komentirate to da su Uprava i Vlada tajile ponude koje su došle za restrukturiranje Uljanika?

- Ne bih to komentirao, a svima je poznato da smo mi javno objavili da smo uputili ponudu za preuzimanju i bilo smo više nego transparentni u tom pogledu.

Dakle, država će na sebe preuzeti 10 milijardi kuna, ili već koliko računica pokaže, a Brodosplit bi, na ime i za račun Uljanika, onda u idućih 10 godina trebao ugovoriti 10 milijardi kuna novih poslova za 3. maj i Brodogradilište Uljanik?

- Da. S tim da bi 100 milijuna eura bile vrijedne kapitalne investicije u imovinu Uljanika i 3. maja, od modernizacije dizalica do drugih proizvodnih kapaciteta, dio ugovorenih brodova bi se odnosio na izgradnju brodova za našu tvrtku koja bi te brodove onda iznajmljivala, a dio proizvodnje bio bi temeljen na financiranju i izgradnji sekcija za Fincantieri. Već imamo i banke koje bi nas u startu pratile i ne bismo imali problem s knjigom narudžbi, koja je danas u ugovorima i pismima namjere u ukupnom iznosu od 2,29 milijardi eura. Svoj optimizam temeljim na realnim postavkama, zbilja možemo imati kvalitetnu brodogradnju u Hrvatskoj, veliki broj zaposlenih i stručnih radnika, ali si ne smijemo lagati o realnosti sadašnje situacije.

Emilio Bulić je na konferenciji za novinare rekao kako ste priložili pismo namjere jedne velike banke, i da je u ovom trenutku za njih to bilo dovoljno kvalitetno, ali ipak se ne radi o klasičnoj bankarskoj garanciji?

- Da, u ovoj situaciji dobiti takvo pismo namjere od prvorazredne banke, pogotovo u odnosu na konkurenciju, bilo je dovoljno jamstvo za Upravu i Nadzorni odbor Uljanika, da, u tom dijelu, prihvati našu ponudu.

Uključuje li poslovanje Uljanika i 3. maja u idućih 10 godina i daljnja jamstva HBOR-a i države za kredite tim tvrtkama?

- Da, temeljem pravila Europske unije. Ako brodogradilište zadovoljava sve kriterije, uključujući i stanje kapitala društva, tada država ili razvojne banke mogu dati jamstva za gradnju brodova do maksimalno 80 posto njihove vrijednosti. To, prema pravilima Europske komisije, koriste sva velika europska brodogradilišta i nije sporno ni u programu restrukturiranja.

Darko Horvat, ministar gospodarstva, ustvrdio je u četvrtak da će Ministarstvo financija i Ministarstvo gospodarstva provesti još jednu kontrolu financijskih izvješća i poslovanja Brodosplita, jednako kao što se napravilo za Uljanik 2017. prije nego što se dalo jamstvo za kredit od 95 milijuna eura. Kako to komentirate?

- To je njihovo pravo, pa čak i obaveza, i mi s time nemamo nikakav problem. Već je za 2014. i 2015. proveden porezni nadzor nad Brodosplitom i nisu utvrđene nikakve nezakonitosti, kao što nije utvrđeno ni nenamjensko trošenje novca države na ime restrukturiranja Brodosplita. Brodosplit od 2016. do 2018. posluje s profitom, čak i u “scenariju” kada se isključe sredstva od državnih subvencija u tim godinama. A u tim godinama reviziju našeg poslovanja su radile tvrtke iz sastava svjetske “velike četvorke”, KPMG i Deloitte. Dapače, 20-ak eksperata iz Deloittea s našim je stručnjacima radilo na dubinskom snimanju Uljanik Grupe i pomoglo locirati sve te dubioze.

I Zvonimir Novak je u emisiji Otvoreno potvrdio kako je porezni nadzor Ministarstva financija potvrdio da nije bilo nepravilnosti i da subvencije države u Brodosplitu nisu trošene nenamjenski. Međutim, Ministarstvo financija je na takvo novinarsko pitanje pisano odgovorilo kako oni u toj kontroli nisu bili zaduženi za ocjenu u dijelu namjenskog korištenja državne potpore. Kako to komentirate?

- Radi se o dvije različite stvari. Porezna uprava, koju vi spominjete, obavljala je porezni nadzor i utvrdila da zakonito poslujemo. A Ministarstvo financija, na temelju zahtjeva Ministarstva gospodarstva, obavilo je proračunski nadzor u trajanju od 15 mjeseci u kojemu je utvrđeno da nismo nenamjenski trošili proračunski novac tijekom restrukturiranja. Time su demantirali izvješća HBJ-a. I sve druge kontrole Ministarstva gospodarstva nisu pokazale nikakve nepravilnosti u poslovanju ni nenamjensko korištenje sredstava, a moram kazati kako jedina takve navode iznosi Hrvatska brodogradnja - Jadranbrod, tvrtka koju je država ovlastila kao nadzorni organ za restrukturiranje Brodosplita. Mi iz godine u godinu pobijamo takve navode, a ako bude potrebno, povući ćemo i određene pravne poteze. Međutim, ponavljam, reviziju našeg poslovanja rade tvrtke iz svjetskog vrha i naše su knjige čiste, a dosad ni Europska komisija nije našla shodno reagirati u tom kontekstu. Prošli smo desetke kontrola raznih vrsta otkad smo ušli u Brodosplit, ne bojimo se ni daljnjih kontrola, dapače, ali do sada je naše poslovanje bilo besprijekorno, i to možemo dokazati u svakom trenutku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 23:45