Uvođenje eura kao službene hrvatske valute 1. siječnja 2023. imalo je osjetan utjecaj na monetarnu politiku, financijske transakcije i međunarodnu trgovinu. Pozitivno je to utjecalo na percepciju Hrvatske kao investicijske destinacije, potaknuvši rast stranih ulaganja i osnaživanje trgovinskih odnosa sa zemljama Europske unije, uz primjetan rast izvoza. Hrvatska je nastavila umjereni gospodarski rast koji je potaknut oporavkom od pandemije, povećanjem turističkih aktivnosti te ulaganjem u infrastrukturu i digitalizaciju. Uz monetarnu stabilnost i povećanu integraciju s eurozonom, treba podcrtati oporavak, rast i stabilizaciju turizma nakon pandemije. Bruto domaći proizvod nastavio je rasti u 2023. godini, s najvećim doprinosom rasta izvoza usluga ponajviše turizma, osobne potrošnje kućanstava, državne potrošnje i bruto investicija. Inflacija je ostala visoka kao rezultat globalnih ekonomskih pritisaka, uključujući poremećaje u opskrbnim lancima i energetsku krizu, ali i posebnosti strukture hrvatskoga gospodarstva.
Hrvatska je tijekom proteklih desetljeća prošla kroz promjene koje su rezultirale modernizacijom gospodarstva, boljom integracijom u međunarodne ekonomske tokove te povećanom konkurentnošću i inovativnošću. Hrvatska je usto znatno unaprijedila svoju prometnu infrastrukturu što je pozitivno utjecalo na gospodarstvo, posebno na turizam i trgovinu. Danas moramo promišljati budućnost za koju treba vizija, smionost i sposobnost donositelja ključnih odluka na svim razinama. Kao prvo, prilagodba na klimatske promjene uključuje diversifikaciju izvora energije, poboljšanje energetske učinkovitosti, prilagodbu infrastrukture i gradova te poticanje inovacija i zelenog poduzetništva.
Velika se očekivanja vezuju uz energetsku tranziciju. Lani je nastavljen rast ulaganja u obnovljive izvore energije kako bi se smanjila ovisnost o fosilnim gorivima. Razvijaju se programi povećanja energetske efikasnosti u industrijskom i stambenom sektoru te povećanju sigurnosti opskrbe energijom. Zeleni plan EU je dobra smjernica za državu, poduzetnike i druge relevantne aktere u Hrvatskoj. Nadalje, tvrdim da bez stvaranja novih vrijednosti u proizvodnji i digitalnim uslugama, uz demografski oporavak - nećemo moći prosperirati kao nacija. Prošla je godina donijela naznake razvoja tehnološkog sektora i digitalne transformacije, no potrebno je puno toga učiniti kako bi se stvorilo pozitivno okružje za djelatnosti naslonjene na 4. industrijsku revoluciju. Rast tih sektora potaknut će razvoj novih poslovnih modela i povećanje produktivnosti.
Potrebni su nam ekosustavi za startup poduzeća i snažno poticanje inovacija koji mogu pridonijeti stvaranju novih radnih mjesta i povećanju konkurentnosti gospodarstva. Internacionalizacija je za Hrvatsku točka oko koje se treba okretati cjelokupna ekonomska i industrijska politika s aktivnom ulogom države u stvaranju poticajnog okvira industrijskoga razvoja. Dobro je da imamo 2,5 puta više izvoznika nego prije 20 godina. Međunarodna iskustva, saznanja o novim tehnološkim dostignućima, novim i drugim proizvodima i uslugama te globalnim strategijama kompanija koje predstavljaju konkurenciju, unapređuju poslovanje naših poduzeća, time i osnažuju našu ekonomiju.
Nužna je snažna orijentacija na izvoz i jačanje gospodarske strukture na temelju inovacija i invencija, posebno u industriji i informacijskom sektoru. Rast konkurentnosti treba biti zasnovan na rastu produktivnosti i kvalitete procesa te proizvoda i usluga hrvatskih poduzeća. Osim toga, trebamo stvoriti prikladan institucionalni okvir i postupno mijenjati postojeći mentalitet, kako bismo se odmaknuli od rentijerske prema stvaralačkoj ekonomiji.
Naposljetku, demografski izazovi jesu i bit će još dugo najveći problem Hrvatske. Unatoč gospodarskom rastu, Hrvatska se suočavala s izazovima iseljavanja i starenja stanovništva, što je utjecalo na radnu snagu i održivost mirovinskog sustava. Stopa nezaposlenosti je nastavila opadati, iako su izazovi na tržištu rada ostali prisutni. Angažira se sve veći broj stranih radnika kako bi se popunile praznine na tržištu rada, no to neće riješiti veliki strukturni problem. U 2023. nastavljen je trend iseljavanja, stopa novorođenih je na povijesno niskoj razini, uz sve veću prosječnu dob stanovništva.
Potrebno je stoga snažno uložiti u demografske politike usmjerene na poticanje nataliteta i zaustavljanje iseljavanja mladih ljudi, ali i u pametnu strategiju useljavanja onih koji će sutra biti naši sugrađani. To je pitanje svih pitanja: ako nema ljudi, nema ni Hrvatske. Sažeto, male zemlje kao Hrvatska nemaju izbora ako žele imati održive prednosti: (1) invencije i inovacije trebaju se snažno poticati u svim sektorima, (2) potrebno je osnažiti industriju kao osnovu nacionalnog opstanka, (3) potrebno je ubrzati proces digitalizacije industrije i države, (4) pokrenuti brzu i učinkovitu reformu javne uprave, smanjiti birokratizaciju, troškove državnog aparata i razinu korupcije, (5) redefinirati ulogu turističke djelatnosti i (6) oblikovati dugoročnu strategiju koja će imati, između ostaloga, okosnicu u djelatnostima zasnovanima na naprednim tehnologijama koje izranjaju iz 4. industrijske revolucije: robotici, biotehnologiji, umjetnoj inteligenciji i primijenjenoj kognitivnoj znanosti.
Nema prijepora da tranzicija prema pametnom, održivom i zelenom gospodarstvu treba biti osmišljena, koordinirana i vođena kako bi se osnažile djelatnosti u kojima se stvara viša dodana vrijednost i koje imaju potencijal za internacionalizaciju. U proces korjenitog preoblikovanja strukture gospodarstva potrebno je krenuti što prije. Nemamo previše vremena ako se želimo priključiti najboljima u konkurentskom pozicioniranju na globalnoj sceni.