Ulaganja u domaće skladišne i logističke kapacitete udvostručit će se u sljedećih nekoliko godina i stvoriti mogućnosti da Hrvatska postane ključno logističko središte srednje i jugoistočne Europe, istaknuto je na jučerašnjem skupu Hrvatske gospodarske komore Dan logistike i transporta, koji je u zagrebačkom hotelu Westin okupio tristotinjak menadžera, predstavnika javnog sektora i stručnjaka.
Okidač za najavljena ulaganja u skladišta i logistiku, kako se čulo na skupu HGK, jest ulazak Hrvatske na još dva koridora osnovne transeuropske prometne mreže (TEN-T). Hrvatska se, podsjetimo, donedavno nalazila samo na dva osnovna prometna koridora, Mediteranskom i koridoru Rajna - Dunav. Sada je uključena i na Baltičko-jadranski i koridor Zapadni Balkan. Ulaskom u dva nova koridora oko 800 kilometara domaćih željezničkih pruga i cesta ušlo je u TEN-T.
- Logistika i transport ušli su u novo poglavlje razvoja. Nakon korone Schengen i revizija TEN-T mreže omogućili su da započnemo to novo poglavlje - istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj otvarajući skup. Hrvatska, ocijenila je potpredsjednica HGK, može postati ključna točka za tranzit između Azije i Europe. Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je da Hrvatska istodobno s pozicioniranjem na dva dodatna TEN-T koridora radi na razvoju Nacionalnog logističkog koncepta, koji bi, dodao je, trebao biti temelj za daljnja ulaganja.
Mjesto na brodu
- Logistički koncept trebao bi definirati područja koja bi bila optimalna za izgradnju logističkih centara - pojasnio je Butković. Ulaganja u prometnu infrastrukturu, naznačio je potpredsjednik Vlade, nikad nisu bila veća i trenutno dosežu 3,5 milijarde eura. Kako se čulo na skupu, ukupna ulaganja u logistiku i transport u nastupajućim godinama mogla bi dosegnuti 7,5 milijardi eura.
U prvom panelu skupa, pod nazivom ‘Logistika u funkciji industrije i izvoza‘, sudjelovali su zamjenik predsjednika Udruženja otpremništva i logistike HGK i predsjednik Uprave Liburnije pomorske agencije Marin Škufca, pomoćnik ravnatelja Carinske uprave Bosiljko Zlopaša, član Uprave Luke Rijeka d.d. Marko Mišković, predsjednik Uprave Končara DST Vanja Burul i članica Udruženja otpremništva i logistike HGK i direktorica tvrtke Viator & vektor projekti Renata Čirjak. Marin Škufca uvodno se osvrnuo na poremećaje koje su u logističkom biznisu donijeli koronavirus, blokada Sueskog kanala, napadi hutista u Crvenom moru i rat u Ukrajini.
- Imate razdoblja kada je apsolutno nemoguće pronaći mjesto na brodu za teret. S vremenom će biti još manje brodova u eksploataciji. To je problem o kojem se malo razmišlja. Iz Kine dolazi 95 posto brodogradnje, europske proizvodnje brodova gotovo da nema - upozorio je Škufca.
U drugom panelu skupa, pod nazivom ‘Logistika i retail‘, sudjelovali su zamjenik predsjednika Udruženja otpremništva i logistike HGK i član Uprave Alce Igor Šaravanja, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Ivo Milatić, izvršni direktor support chaina u Konzumu Dinko Crkvenac, Dragan Perić iz Ureda za optimizaciju Hrvatske pošte i zamjenik predsjednika Udruženja cestovnog prometa HGK Darko Vukadinović. Igor Šaravanja iznio je procjenu da se pet do šest posto BDP-a Hrvatske izravno kreira u logistici, a neizravno, naznačio je, 12 do 13 posto BDP-a.
- Hrvatska je vrlo komplicirana za logistiku, značajan dio ekonomije je sezonalan. Postavlja se, među ostalim, pitanje koliko djelatnika logističke tvrtke trebaju imati. U ljetnim mjesecima imamo manjak od 40 posto potrebne radne snage, a u mjesecima izvan sezone višak radnika od 30 posto - rekao je Šaravanja.
Darko Vukadinović, govoreći o nedostatku vozača kod domaćih prijevoznika, izrazio je nezadovoljstvo brzinom rješavanja zahtjeva za izdavanje dozvola za rad strancima.
Smanjenje cestarina
- U Zagrebu se nekad čekalo mjesec, mjesec i pol za rješavanje zahtjeva za dozvolu za rad strancima, sada se čeka četiri mjeseca - napomenuo je Vukadinović, izrazivši procjenu kako na domaćem tržištu rada nedostaje nekoliko tisuća vozača. Zauzeo se za smanjenje cestarina u zimskom razdoblju i veći broj parkinga za kamione na autocestama kako bi se, istaknuo je, pojačala konkurentnost domaće logistike.
U trećem panelu skupa, pod nazivom Multimodalna logistika, sudjelovali su član Uprave Dragon Maritime Adria Marko Škraljski, član Uprave HŽ Infrastrukture Darko Barišić, član Uprave tvrtke ENNA Logic Petar Glavaš, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Damir Šoštarić, glavni direktor Maerska za istočnu Europu Ivić Vodopija i član Uprave Luke d.d. Filip Rogošić.
- Logistika u Hrvatskoj ima dobru priliku u nastupajućem razdoblju. Ono što u ovom trenutku predstavlja problem jest obnova željeznice, odnosno trenutak koji je odabran da se pruge obnavljaju, i to utječe na našu konkurentnost - komentirao je Marko Škraljski.
Darko Barišić podsjetio je da se željeznica nalazi u najvećem investicijskom ciklusu u svojoj povijesti i da je HŽ Infrastruktura povukla najviše novca iz fondova EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....