Koliko je u prvom tromjesečju povećan BDP, bit će poznato sutra, 28. svibnja, kada DZS objavljuje svoju prvu procjenu kretanja ekonomske aktivnosti u prva tri mjeseca ove godine. Očekivanja za kvartal koji je prethodio parlamentarnim izborima prilično su optimistična, a temelje se na snažnoj potrošnji, kako kućanstava tako i države. Na godišnjoj razini analitičari središnje banke procjenjuju da će BDP u prvom kvartalu rasti po stopi od čak 3,9 posto te za jedan posto u odnosu na zadnje tromjesečje 2023. godine. Još su optimističniji analitičari RBA, oni vjeruju da će godišnja stopa rasta ubrzati na oko 4,5 posto, dok će na kvartalnoj razini premašiti jedan posto.
HNB svoju procjenu temelji na dostupnim pokazateljima koji upućuju "na nastavak razmjerno snažnog rasta gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj", osobito u uslužnim djelatnostima vezanima uz trgovinu i u građevinarstvu, u kojem je prisutan snažan rast obujma radova i na zgradama i na ostalim građevinama. U svom "Tjednom pregledu" analitičari RBA također se pozivaju na "visokofrekventne pokazatelje" za prve mjesece ove godine. Trgovina na malo, primjerice, rasla je u prvom tromjesečju 2,3 posto na kvartalnoj razini, a nastavak poboljšanja potrošačkog optimizma pozitivno pridonosi potrošnji kućanstava, iza koje stoji snažno tržište rada, odnosno rast zaposlenosti i prosječnih plaća. Trendovi u građevinarstvu također ostaju povoljni, a pozitivnu stopu rasta najvjerojatnije će zabilježiti i državna potrošnja "na krilima superizborne godine".
Industrija slabi
Znakove slabosti, s druge strane, pokazuje jedino industrija koja je na kvartalnoj razini smanjena za čak 4,6 posto. Pad je zabilježen u većini kategorija, što upućuje na to da će ova komponenta dati negativan doprinos bruto dodanoj vrijednosti. Poslovni optimizam za travanj, navodi HNB, snažno se smanjio i upućuje da bi se nepovoljni trend industrijske proizvodnje mogao nastaviti i tijekom drugog tromjesečja. Osim toga, sve veći udio poduzeća navodi nedostatnu potražnju kao ograničavajući čimbenik u proizvodnji, ali većina ih kao glavni problem i dalje izdvaja "nedostatak radne snage".
U nastavku godine analitičari RBA smatraju izglednim blagi oporavak inozemne potražnje, odnosno da bi izostanak šokova na svjetskim robnim tržištima trebao biti poticaj za postupni i umjereni oporavak industrijske proizvodnje. Kada je riječ o izvozu robe, podaci DZS-a pokazuju da je u prva dva mjeseca rast iznosio samo 3,1 posto, a uvoz 0,8 posto. Najnoviji pokazatelji o ekonomskoj aktivnosti u eurozoni i EU nešto su ohrabrujući i upućuju na spori oporavak. Eurostat je već objavio podatke o kretanju BDP-a tijekom prvog kvartala za 22 zemlje EU. Pritom je gospodarstvo eurozone poraslo 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje te 0,4 posto na godišnjoj razini, nakon šest uzastopnih kvartala stagnacije ili negativnog rasta. Lagani oporavak dodatno je ojačao ionako dobrodržeće tržište rada, zapošljavanje u eurozoni u prvom kvartalu raslo je 0,3 posto.
Pri samom vrhu
Među najvećim zemljama eurozone, Španjolska je imala najbolji učinak u prvom tromjesečju s rastom od 0,7 posto, te 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. S druge strane, Njemačka bilježi rast na kvartalnoj razini od 0,2 posto, dok je na godišnjoj razini i dalje u minusu od 0,2 posto. Najvišu stopu rasta, pak, bilježi Cipar, 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a slijede Litva s 2,9 posto i Slovačka s 2,7 posto. Očekuju se još podaci za pet zemalja među kojima je i Hrvatska, a sve upućuje na to da će i ovaj put biti u samom vrhu zemalja EU po brzini rasta BDP-a. Za premijera Andreja Plenkovića bit će to još jedna prigoda da istakne kako je Hrvatska na dobrom putu da u idućim godinama dosegne 82 posto prosječnog BDP-a u EU, te da će se time promijeniti i želja za iseljavanjem. Vrlo je vjerojatno da će mnogo teže biti mijenjati strukturu ekonomije i zaposlenosti kojom dominiraju slabije plaćena radna mjesta.