Gabriele Giudice je zamjenik direktora i načelnik odjela za gospodarski nadzor Hrvatske i Španjolske koji djeluje u sklopu jedne od tri uprave za gospodarske politike pojedinih država članica u Glavnoj upravi za gospodarske i financijske poslove Europske komisije (DG ECFIN). Javnosti najpoznatiji dio djelokruga rada DG ECFIN-a su preporuke po državama članicama (CSR) od 2011. godine Europska komisija na godišnjoj osnovi upućuje savjet o prioritetnim reformama u pojedinim državama članicama. Taj ciklus poznat je kao 'Europski semestar' – okvir za integrirani nadzor i koordinaciju ekonomskih politika i politika zapošljavanja država članica, s ciljem rješavanja izazova u području fiskalnih i ekonomskih politika te politika zapošljavanja s kojima se države suočavaju. Nakon što je nastupila kriza te je pokrenut koordinirani gospodarski odgovor Europske unije na pandemiju covida-19 – instrument EU-a za oporavak NextGenerationEU – jedna od ključnih zadaća Europske komisije je provedba Mehanizma za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility, RRF). RRF predstavlja okosnicu oporavka, u obliku 672.5 milijardi eura izdvojenih za potpore ulaganjima i reformama u državama članicama EU-a. Hrvatskoj je namijenjeno 6.3 milijarde eura bespovratnih sredstava u razdoblju od 2021. do 2026. godine, što među državama članicama čini najviši udio takve potpore u bruto domaćem proizvodu. Dodjela tih bespovratnih sredstava podložna je uspješnoj provedbi reformi i ulaganja koje su predviđene Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO), u skladu sa specifičnim rokovima i pokazateljima definiranim u Provedbenoj odluci Vijeća iz srpnja 2021. godine. Jedno od ključnih područja odgovornosti Gabriele Giudicea je praćenje provedbe hrvatskog NPOO-a.
Hrvatska je zabilježila jaki gospodarski oporavak u 2021. godini, a sada se suočava sa izazovom održavanja takvog pozitivnog trenda. Koje bi prioritetne politike hrvatska Vlada trebala provoditi u tom pogledu?
Nakon udara krize uzrokovane pandemijom, gospodarstvo Hrvatske snažno se oporavilo tijekom 2021. godine, čak premašivši gospodarski output od prije krize. Brzi oporavak Hrvatske ograničio je štetne učinke na tržište rada, ublažio rizike za financijski sektor te omogućio nastavak pozitivnih trendova iz razdoblja prije pandemije, u kojem je zabilježeno brzo postupno smanjenje makroekonomskih neravnoteža. Kako bi održala taj pozitivni zamah, Hrvatska je svojim Planom oporavka i otpornosti zadala ciljeve povećanja potencijala rasta, rješavanja strukturnih pitanja te jačanja otpornosti gospodarstva.
Imajući na umu te ciljeve, Plan sadrži 146 reformi i 76 ulaganja, uključujući pojednostavljenje poslovnog okruženja, povećanje učinkovitosti i kvalitete zdravstva, javne uprave i pravosuđa te unaprjeđenje upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu. Pored navedenog, očekuje se da će ulaganja u prometni sustav, razvoj vještina, vodoopskrbne sustave, gospodarenje otpadom, kao i bespovratna sredstva za zelena i digitalna ulaganja privatnih poduzeća doprinijeti rastu produktivnosti. Mjere koje su predviđene u području obrazovanja te razvoja i istraživanja doprinijet će produktivnosti i u dugoročnom razdoblju, dok će aktivnosti koje podupiru socijalnu dimenziju pomoći osigurati da zelena i digitalna tranzicija bude pravedna za sve.
Plan odgovara na preporuke koje je EU uputila Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina, no prisutni su novi izazovi s kojima se valja suočiti. To uključuje potrebu za što bržim smanjenjem ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i rješavanje problema rasta cijena energije, kako bismo osigurali povoljniju, sigurniju i održiviju energiju za Europsku uniju. Europska komisija u svibnju će uputiti nove preporuke o provedbi mjera u narednim kvartalima, u sklopu godišnjeg ciklusa koordinacije gospodarskih politika država članica.
Kako potrebe u pogledu oporavka te ruska invazija na Ukrajinu utječu na Europski zeleni plan?
Neopravdana vojna agresija Rusije protiv Ukrajine dodatno stavlja naglasak na žurnost zajedničkog europskog djelovanja za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju. Kao što je Europska komisija istaknula u svojoj nedavnoj Komunikaciji REPowerEU, ostvarenje neovisnosti Europe od ruskih fosilnih goriva znatno prije 2030. godine iziskuje diversifikaciju opskrbe plinom te brže smanjenje uporabe fosilnih goriva kroz jačanje energetske učinkovitosti, povećanje udjela obnovljivih izvora energije i uklanjanje uskih grla u infrastrukturi. Uspješna provedba Plana oporavka i otpornosti te preusmjeravanje privatnih izvora kapitala prema održivom financiranju mogu pomoći u postizanju ključnih ciljeva koje smo zajednički postavili u Europskom zelenom planu i REPowerEU.
Na koji način EU ispunjava svoje ciljeve osiguravanja izvora održivog financiranja u državama članicama?
Europska unija je predvodnica u održivom financiranju na globalnoj razini, kroz prenošenje klimatskih i okolišnih ciljeva u kriterije održivosti koji klasificiraju gospodarske djelatnosti kako bi ulagatelji mogli ciljati zelena ulaganja. Ovaj sustav klasifikacije zelenih gospodarskih djelatnosti – taksonomija EU-a – zajedno sa širim okvirom o održivom financiranju – predstavlja okvir pravila izvještavanja i ocjene održivosti koja poduzeća trebaju slijediti kako bi pristupila izvorima financiranja održivih djelatnosti.
Potrebe za ulaganjima u zelenu tranziciju vrlo su velike: ulaganja u Europskoj uniji trebala bi se povećati za oko 520 milijardi eura godišnje do 2030. godine, u usporedbi s prethodnim desetljećem, od čega se tri četvrtine odnosi na sektore energetike i prometa, a ostalo na područje zaštite okoliša, uključujući bioraznolikost, upravljanje resursima i kružno gospodarstvo.
Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatske prepoznaje ključni dio izazova koje sam opisao budući da usmjeruje 40.3 posto ukupnih sredstava na ulaganja i reforme koji podupiru klimatske ciljeve. Ukupni doprinos klimatskim i okolišnim ciljevima doseže 3.3 milijarde eura. Ključne mjere usmjerene su na energetsku učinkovitost i obnovu zgrada oštećenih u potresu, održivu mobilnost, niskougljučnu energetsku tranziciju i potporu poslovnom sektoru za zelenu tranziciju i energetsku učinkovitost.
Zajedno sa svojim financiranjem i reformama Plan stoga djeluje kao putokaz za uspješnu provedbu zelene tranzicije.
U kojoj su mjeri ciljevi povezani s okolišnim, društvenim i upravljačkim čimbenicima (ESG) sukladni s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti?
Okolišni i društveni ciljevi te ciljevi u pogledu boljeg upravljanja (tzv. ESG) nisu samo sukladni, već su zapravo pokretač mnogih ulaganja i reformi koji su sastavni dio NPOO-a. Kako bi mjere uključene u Plan dobile potrebno odobrenje EU-a za početak njihove provedbe, Hrvatska je morala dokazati da ni jedna reforma ili ulaganje ne šteti okolišu ili ciljevima borbe protiv klimatskih promjena. To je poznato kao načelo „ne nanosi bitnu štetu” - DNSH (eng. do no significant harm) - odnosno, gospodarska djelatnost ne bi smjela nanositi štetu bilo kojem od šest okolišnih ciljeva koji su pravno utemeljeni u Uredbi o taksonomiji: ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama, održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa, prijelaz na kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrola onečišćenja te zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava. Tehničke smjernice koje je izdala Europska komisija o primjeni kriterija u pogledu DNSH-a pružaju više pojedinosti o primjeni na razini provedbe projekata, kako ni jedna mjera financirana u okviru NPOO-a ne bi nanosila štetu zajedničkim okolišnim ciljevima. Imajući to na umu, Hrvatska i druge države članice koriste ovu priliku kako bi provele projekate koji nadilaze minimalne standarde i znatno doprinose klimatskim ciljevima.
Na koji način Hrvatska može osigurati uspješnost provedbe NPOO-a?
Hrvatski NPOO velik je i dalekosežan. Bliska suradnja između nadležnih tijela i uključenih dionika ključna je kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno ulaganje javnih sredstava i kako bi se privukla nužna privatna ulaganja. Usko praćenje provedbe važno je i za postizanje cilja ispravnog i pravovremenog trošenja sredstava. Europska komisija i nadležna tijela Republike Hrvatske posvećuju značajne ljudske resurse za praćenje i ispunjenje Plana, kako bi se unaprijed uočili i riješili eventualni izazovi u provedbi ili pridržavanju. Široko praćenje javnih politika i ulaganja doprinijet će ostvarenju boljih i bržih rezultata, a maksimalna jasnoća i transparentnost aktivnosti javnog i privatnog sektora olakšat će ovu zadaću i privući više razine održivog financiranja, što će ojačati pozitivne ekonomske, društvene i okolišne učinke ulaganja i reformi koji su dio Plana.