Cilj je do kraja iduće godine imati 1500 megavata instalirane snage u domaćim elektranama na obnovljive izvore energije i utrostručiti broj solara u zemlji u odnosu na ono što smo imali prije godinu do godinu i pol dana, najavio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović otvarajući prvu u nizu konferencija "Zelena energija - put prema hrvatskoj energetskoj neovisnosti".
- Posljednjih godina napravili smo velik pomak u instaliranoj snazi elektrana na obnovljive izvore energije s posebnim naglaskom na kapacitete solara. No, istodobno smo, što me posebno veseli, pokrenuli investicijski ciklus u geotermalne izvore energije od 400 milijuna eura i poduzeli velik napor na razvoju gospodarstva temeljenom na vodiku - naglasio je Filipović u izlaganju za stotinjak sudionika skupa u zagrebačkom hotelu Sheraton, među kojima su bili predstavnici domaćih kompanija, državnih regulatora, agencija i institucija uključenih u zelenu tranziciju.
Klimatski neutralan
Filipović je, podsjetivši na donošenje europskog zelenog plana kojim je Europska unija postavila sebi ambiciozan cilj postati do 2050. prvi klimatski neutralan kontinent, ustvrdio da Hrvatska snažno podupire taj cilj.
- Zelena tranzicija je u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. postavljena kao smjer budućeg razvoja države. Prilagodba klimatskim promjenama, energetska učinkovitost i prelazak na čistu energiju naši su prioriteti. Hrvatska ima sve uvjete za to. Iako ratna zbivanja, energetska kriza i klimatski poremećaji oblikuju današnja turbulentna vremena, ali i ukazuju na to koliko je važno ubrzati energetsku tranziciju, povećati ulaganja u obnovljive izvore energije i postići energetsku neovisnost - upozorio je Filipović.
Dodatno se osvrnuvši na aktiviranje geotermalnog potencijala kroz spomenuti investicijski ciklus, ministar gospodarstva izrazio je uvjerenje kako je Hrvatska na putu da za pet, šest godina ima pet novih energana u kojima će se proizvoditi električna energija iz čistih izvora za 200 tisuća kućanstava. - Geoterme ćemo koristiti i za toplinarstvo - dodao je.
Govoreći o prilagodbi domaćih kompanija na zelenu tranziciju i čiste izvore energije, ministar gospodarstva upozorio je, među ostalim, kako "transformacija gospodarstva nije jednostavna, već dugotrajna i zahtjevna, uz velika ulaganja i brojne izazove".
- Svjestan sam svih izazova s kojima se susrećete, moja i vrata Ministarstva uvijek su vam otvorena. Uostalom, ova Vlada neprekidno radi na pomoći poduzetnicima, od mjera u covid-krizi, do intervencija u cijene naftnih derivata, električne energije i plina - napomenuo je Filipović. Skrenuo je pozornost na milijardu eura ponuđenih poticaja gospodarstvu iz Modernizacijskog fonda EU do 2030.
Prirodni potencijal
- Prije Božića potpisat ćemo ugovore o dodjeli 45 milijuna eura za više od 160 hrvatskih poduzeća za izgradnju solarnih elektrana. Uz to, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokrenut će ciklus poticaja od 120 milijuna eura za obnovljive izvore energije namijenjene i građanima i gospodarstvu - naveo je Filipović, zaključivši svoj osvrt ocjenom da "zeleni projekti u Hrvatskoj nisu neka nejasna priča iz budućnosti, oni su tu i provode se".
U sklopu konferencije održana je panel-rasprava na kojoj su sudjelovali ravnateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Kristina Čelić, direktor Fonda za zaštitu okoliša u energetsku učinkovitost (FZOEU) Luka Balen, predsjednik Udruge "H2 - Hydrogen Cell Hrvatska" Ivica Jakić i ravnatelj Agencije za ugljikovodike (AZU) Marijan Krpan.
Kristina Čelić upozorila je na veliki prirodni potencijal Hrvatske za obnovljive izvore energije.
- Vjetroelektrane, primjerice, najviše prepoznajemo po njihovu razvoju na kopnu, međutim i vjetroelektrane na moru imaju velik potencijal - ocijenila je ravnateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva. Ona je, govoreći o zakonskom okviru za instaliranje i proizvodnju iz elektrana na obnovljivce, rekla da je taj okvir dovršen, ali i upozorila kako EU priprema novi okvir za ubrzanje investicija.
- Kada govorimo o cijenama električne energije, poremećaji koji su iziskivali mjere Vlade su uvezeni. Regulacija Vlade je privremena. Stoga činimo sve kako bismo podignuli energetsku samodostatnost temeljenu na obnovljivim izvorima energije - rekla je Kristina Čelić.
Ivica Jakić istaknuo je da vodik energent bez kojeg je nemoguće zamisliti energetsku tranziciju.
- Trend u Europi je napuštanje vjetroparkova i solarnih parkova te okretanje geotermalnoj energiji. Trend u prijenosnim sustavima je da se energija više ne prenosi mrežom, nego da se energija na istome mjestu troši i stvara - rekao je Jakić, upozorivši da se vodik može proizvoditi i iz organskog otpada. Marijan Krpan istaknuo je da AZU investitorima u geotermalnu energiju može ponuditi podatke za 191 bušotinu na području Hrvatske za lokacije na kojima su utvrđeni geotermalni potencijali.
Nema troškova
- Za kontinentalni, panonski dio Hrvatske može se reći da leži na vodi. Govorimo o znatnim zalihama fosilne vode koja se može iskoristiti za grijanje, hlađenje i poljoprivredu - ustvrdio je Krpan. Luka Balen podsjetio je da FZOEU potiče instaliranje solara u kućanstvima s iznosima od četiri do pet tisuća eura.
- Grube procjene govore da proizvodnja električne energije u kućanstvima iz solara podmiruje potrebe kućanstva za devet mjeseci, odnosno nema troška za električnu energiju - napomenuo je direktor FZOEU-a. Hrvatska je, podsjetimo, krajem 2022. raspolagala s oko 800 megavata u vjetroelektranama i s oko 330 megavata u solarima.
Sadržaj omogućava Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja