STJEPAN ŠMIT

‘Cijene pojedinih proizvoda morao sam povisiti i 50%‘

Kineska elektronika upola je jeftinija od elektronike svih ostalih proizvođača iako su i Kinezi počeli dizati cijene, kaže Šmit
Stjepan Šmit
 VIDI

Nakon eksplozije cijena brodskog prijevoza, što traje još od prošle jeseni, uvoznici iz Kine očekivali su da će u veljači, nakon kineske Nove godine, cijene prijevoza ipak krenuti ozbiljnije nadolje te da će se njihov biznis vratiti u normalu. Prema riječima jednoga od njih, vlasnika kutinske tvrtke Šmit Electronic, to se nije dogodilo, a proizvodi iz Kine zbog toga će poskupjeti.

Ta hrvatska tvrtka s uredom u Hong Kongu već godinama vlastite robne marke (Sbox, White Shark i eShark) proizvodi u razgranatoj mreži tvornica u Kini, što podrazumijeva cijelu paletu proizvoda, od stalaka za televizore i projektore, preko kabela, do stolaca za "gamere" i računalne opreme. U Hrvatsku ih uvozi preko Rijeke ili Kopra, a potom 70 posto izvozi na tridesetak tržišta, uvelike u zemlje istočne i srednje Europe. Proizvodnja i doprema u vrijeme pandemije koronavirusa postale su prilično zahtjevne i skupe jer je na zahuktalim trgovinskim rutama s Kinom zavladala nestašica kontejnera, ali im je promet prošle godine skočio 60 posto.

Kontejner za 8000 dolara

- Baš sam jutros dogovorio četiri kontejnera za prijevoz robe iz Kine po 8000 dolara, što je možda deset posto jeftinije nego u siječnju. To je i dalje četiri puta više nego što smo plaćali prije godinu dana. Koliko čujem, cijene prijevoza još se dugo neće vratiti na staro - kaže nam Stjepan Šmit, čija tvrtka radi s 40-ak kineskih tvornica, u gradovima Ningbo, Šangaj i Shenzhen. S kontejnerima se sada nekako snalazi iako se tvrtke i dalje grabe za njih, ali u jednom trenutku robu je morao podijeliti u tri manje pošiljke i slati ih zbirnim kontejnerskim prijevozom, što ga je na kraju stajalo čak 11.000 dolara.

Zbog raznih logističkih problema cijeli poslovni proces traje dulje, pa mu sada od narudžbe do isporuke u Hrvatskoj treba više od četiri mjeseca, a posljednju pošiljku stolaca čekao je čak šest mjeseci. No, Šmit kaže da ne razmišlja o promjeni svojeg poslovnog modela, samo je nekim proizvodima, primjerice kućištima računala i stolcima, cijenu podigao 50 posto.

Na naše pitanje može li se očekivati da će proizvodnju u dogledno vrijeme početi premještati bliže Europi ili u Europu, odgovara da je Kina toliko jeftinija, pogotovo kad je riječ o elektronici i računalnoj opremi, da izmještanje ne vidi kao opciju. - Njihova je elektronika dvaput jeftinija od elektronike svih ostalih proizvođača, nitko im nije ni blizu, iako su i oni počeli dizati cijene radne snage i repromaterijala. Primjerice, miš za računalo je u Kini prije stajao jedan dolar, a sada je dolar i pol do dva, no i dalje su konkurentni - odgovara Šmit.

Nema dokaza

I nakon skoka cijene prijevoza, koji će pak dovesti do toga da će razni proizvodi iz Kine diljem svijeta malo poskupjeti, Šmit smatra da se već ustaljeni globalni trendovi neće skoro i bitno mijenjati. Napominje, doduše, kako jest moguće da je aktualna nestašica kontejnera u Kini, odnosno zadržavanje praznih kontejnera u lukama u Europi i Sjedinjenim Državama, djelomično možda i namjerno izazvana kako bi se kineski uvoz donekle nadomjestio domaćim robama, ali za takvo što nema dokaza. Što se njegova uvoznog asortimana tiče, Turska bi možda mogla postati konkurentnija, primjerice u ponudi torbi za prijenosna računala ili metalnih stalaka, ali sklapanje proizvoda u Kini, recimo njihovih stolaca White Shark, i dalje je daleko jeftinije i lakše tamo zbog široke baze repromaterijala.

Lani je Šmit Electronic iz Kine uvezao robe u vrijednosti od 4 milijuna dolara, a ove su godine namjeravali lansirati premium robnu marku zvučnika i slušalica, ali moguće je da će to odgoditi za 2022., kaže Šmit.

Made in Kutina

Usred pandemije covida-19, Šmit Electronic lani je uvezao strojeve i repromaterijal iz Kine te u Kutini počeo proizvoditi zaštitno staklo za mobilne i druge uređaje, što je poznato pod nazivom Nano Hybrid Glass. Stjepan Šmit kaže kako ga trenutno izvoze u desetak zemalja regije, istočne Europe i Baltika. Sav ostali izvoz tvrtke, koji je lani rastao 90 posto, čine proizvodi koje dizajniraju u Hrvatskoj i sastavljaju u Kini te su zaštićeni na tržištu EU. Poslije Hrvatske, najviše prodaju u Rumunjskoj i drugim istočno-europskim zemlajma, a otvorili su i tržišta sjevera Afrike.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 13:09