Cijene hrane u siječnju na najnižoj razini u gotovo tri godine pod pritiskom znatno jeftinijih žitarica i mesa...

Cijene hrane spustile su se u siječnju na najnižu razinu u gotovo tri godine pod pritiskom znatno jeftinijih žitarica i mesa, izvijestila je u petak Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO).

FAO-ov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u siječnju za 1,2 boda u odnosu na prosinac, na prosječnih 118 bodova, najnižu razinu od veljače 2021. godine.

U odnosu na prošlogodišnji siječanj njegova je vrijednost niža za 10,4 posto.

Najviše su u siječnju pojeftinile žitarice, za 2,2 posto u odnosu na prosinac, odražavajući snažnu konkurenciju izvoznika i pojačanu ponudu iz zemalja južne hemisfere. Cijene pšenice i kukuruza osjetno su pale zahvaljujući poboljšanoj opskrbi i povoljnim izgledima za žetvu.

Zamjetno je na početku godine pojeftinilo i meso, sedmi mjesec zaredom, i to za 1,4 posto u odnosu na prosinac, pod utjecajem obilne ponude vodećih izvoznika.

Cijene biljnih ulja i mlijeka i mliječnih proizvoda zadržale su se pak na razini iz prosinca. Suncokretovo ulje blago je poskupjelo zbog pojačane potražnje dok su sojino i repičino ulje pojeftinili zahvaljujući obilnoj opskrbi iz Južne Amerike i zalihama u Europi.

U odnosu na početak prošle godine biljna ulja bila su u siječnju jeftinija za 12,8 posto, a mlijeko i mliječni proizvodi za 17,8 posto.

Šećer je pak ponovo poskupio u siječnju, za 0,8 posto u odnosu na prosinac, zbog strahovanja da bi slabe padaline u Brazilu mogle naškoditi urodu šećerne trske i nepovoljnih izgleda za proizvodnju u Tajlandu i Indiji.

Rekordna proizvodnja žitarica u 2023.

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je blago povisio procjenu svjetske proizvodnje žitarica u 2023. godini, na 2,836 milijardi tona, najvišu razinu otkada objavljuje podatke. Nova procjena predstavlja povećanje za 1,2 posto u odnosu na 2022.

Blago su pak snizili procjenu potrošnje žitarica u sezoni 2023/2024., na 2,82 milijarde tona, što bi također predstavljalo 1,2-postotno povećanje u odnosu na prethodnu sezonu. Upotreba stočne hrane, posebno u EU, ali u Australiji i SAD-u nadmašila je očekivanja, objasnili su.

U takvim bi uvjetima zalihe žitarica na kraju sezone 2023/2024. trebale dosegnuti 895 milijuna tona i biti više za 2,6 posto više nego na početku.

Globalna trgovina žitaricama trebala bi u aktualnoj sezoni porasti za samo 0,8 posto, na 480 milijuna tona, uz veći obujam trgovine žitaricama krupnog zrna i manju trgovinu pšenicom i rižom, procjenjuju u FAO-u.

Trgovina pšenicom trebala bi se smanjiti za 1,3 posto u odnosu na 2022/2023., unatoč poboljšanim izgledima za ukrajinski izvoz i snažnijoj potražnji skupine uvoznika, izračunali su.

Trgovina kukuruzom trebala bi pak porasti za 3,3 posto zahvaljujući turskom, ukrajinskom i ruskom izvozu i snažnijoj kineskoj potražnji.