Cijena omiljene namirnice u Hrvatskoj upravo je dosegnula rekordni iznos. Samo Česi plaćaju više u cijeloj Europi...

Cijene maslaca u veleprodaji dosegle su rekordne iznose, a u Hrvatskoj su rasle najviše u Europi. Istovremeno, trgovinama i supermarketima diljem Starog kontinenta prijeti nestašica maslaca. Europska proizvodnja mlijeka, odnosno poljoprivreda, više nema resursa kao prije i globalna potražnja je veća od ponude, pa zato cijene rastu.

Nešto bolje bi mogli proći oni proizvođači koji imaju vlastite resurse, samodostatni mljekari koji neće trebati platiti vrtoglave cijene u veleprodaji. No od oko 8000 tona maslaca, koliko ga se u Hrvatskoj potroši, više od čak 5000 tona dolazi iz uvoza. Najgore će u svakom slučaju proći kupci. Cijena maslaca je 2016. iznosila oko dva eura i deset centa, a sada cijena Dukatova maslaca od 250 grama doseže i četiri eura. Mliječni proizvodi, u koje naravno spada i maslac, u posljednje tri godine poskupjeli su 27 posto.

Podaci Eurostata otkrivaju da će u Hrvatskoj proizvođači za maslac morati platiti 8,49 eura po kilogramu. Maslac je skuplji samo u Češkoj, gdje je njegova veleprodajna cijena 8,58 eura.

Proizvodnja mlijeka u EU porasla je 0,7 posto između siječnja 2023. i srpnja 2024., pokazuju najnoviji podaci EU, no proizvodnja maslaca pala je 1,6 posto, što je povijesno niski rezultat. Proizvodnja sira je pak rasla za 3,2 posto. Resursa očito nema za oboje, a europski proizvođači su se opredijelili za sir.

- Cijene maslaca u EU bilježe značajan rast, primjerice u Njemačkoj preko 77 posto. Maslac je burzovna roba visoke volatilnosti, a na cijenu utječu brojni čimbenici, poput povećane potražnje za masnim proizvodima i istovremenog smanjenja masnoće u mlijeku diljem EU, uključujući Hrvatsku. Stoga, nagli rast ili pad cijena nije neuobičajena pojava - poručuju, pak, iz Dukata.

Problemi su počeli nakon sankcija Rusiji 2014.

- Internacionalne cijene maslaca na godišnjoj razini skočile su 68 posto. Riječ je o izuzetno promjenjivom tržištu, te je stoga teško predvidjeti kako će se cijene kretati, no za očekivati je daljnji rast. Potražnja premašuje kapacitete proizvodnje, a valja znati da je već nekoliko godina poljoprivredna proizvodnja Europske unije u padu - smatra Branko Bobetić, direktor gospodarskog udruženja Croatiastočar.

Bobetić tvrdi da su problemi za europske poljoprivrednike započeli nakon odluke EU da zabrani uvoz maslaca u Rusiju, no ne nakon njezine invazije na Ukrajinu 2022., nego nešto ranije.

- Do 2014. u Europi je bilo maslaca koliko god poželite. No 2014. Rusija okupirala Krim, EU je kao zabranila uvoz maslaca u Rusiju, a upravo je Rusija tada bila najveći uvoznik. Takav lanac opskrbe je prekinut, a europski proizvođači su kao posljedicu tih sankcija pretrpjeli velike financijske gubitke.

Maslac je trebalo prodati na globalnim tržištima, a cijene su padale. Valja spomenuti i da zbog zelene tranzicije u Europskoj uniji, odnosno zbog novih tehnologija proizvodnje, sve dodatno poskupljuje, a to se sve održava na rast europskih poljoprivrednih proizvoda - dodaje Bobetić.

Bobetić tvrdi da se u Hrvatskoj 50 posto maslaca i dalje proizvodi u državi, dok se druga polovina uvozi. U najvećoj hrvatskoj tvrtki za proizvodnju mlijeka, Dukatu, izdali su priopćenju kojim upozoravaju na to da je proizvodnja u Hrvatskoj u neprekidnom padu.

- U posljednjih deset godina smanjena je za 28,8 posto, sa 602 milijuna kilograma proizvedenih u 2012. na 429 milijuna kilograma u 2021. - poručili su iz tvrtke.

Tržišno-informacijski centar Ministarstva poljoprivrede (TISUP) piše da je 2023. u odnosu na godinu ranije zabilježen pad otkupa kravljeg mlijeka za 7,02 posto, na broj od 377 milijuna litara.

Samodostatni prije ulaska u EU

Samodostatnost pri proizvodnji mliječnih proizvoda, a o kojoj govori i Bobetić, sada se čini nemogućom misijom. No nije tako bilo uvijek. Prije ulaska u Europsku uniju, 2009. godine Hrvatska je imala otkup od 675 tisuća tona mlijeka, a sama je proizvodila 80 posto mlijeka, što znači da je praktički bila samodostatna. Hrvatska trenutačno ne proizvodi ni 40 posto mlijeka.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), proizvodnja kravljeg mlijeka u Hrvatskoj pala je 19,8 posto u lanjskoj godini, ovčjeg 24,5, a kozjeg 16,6.

I podaci državnog zavoda za statistiku doista pokazuju korelaciju pada proizvodnje mliječnih proizvoda u Hrvatskoj i ulaska u Europsku uniju.

Tako statistika pokazuje da se 2012. u Hrvatskoj proizvelo 786 milijuna litara mlijeka, godinu nakon 696,1 milijun litara, 2018. ispod 600 milijuna litara, 2022. 507, a lani još 100 milijuna litara manje. Taj prošlogodišnji pad ujedno je i najveći dosad zabilježen.

Mlijeko proizvode uglavnom krave, a njihov broj u Hrvatskoj također rapidno pada. Tako je 2012. u Hrvatskoj bilo 180.555 krava muzara, a 2013. 168 tisuća. Prije tri godine, 2021., broj grla pao je na 102.333, a prošle godine na samo 74 tisuće.

Navedeno ne znači da je ulazak u Europsku uniju neposredni krivac za pad proizvodnje. Irska je primjer države koja je uspješno uskladila svoje mliječne politike s onima Europske unije.

- Ta država proizvodi puno mlijeka te ga ima dovoljno da nakon što proizvođači zadovolje potrebe domaćeg tržišta i dalje izvoze goleme količine. Tako na policama hrvatskih dućana možete često vidjeti maslace iz Irske - priča Branko Bobetić.

Irska godišnje proizvede nešto manje od 200 tisuća tona maslaca, a Hrvatska, država manje površine, samo 15 tona.

No nije potrebno gledati tako geografski i kulturološki daleko. Slovenija ima proizvodnju veću od svojih potreba te može izvoziti još gotovo 15 posto mlijeka, dok je Mađarska gotovo pa samodostatna. Iz tih susjednih država na hrvatsko tržište dolazi i najviše uvezenih mliječnih proizvoda.

Znači li to onda da će prije blagdana, kada je potražnja daleko najveća, cijene maslaca ponovo vrtoglavo rasti?

Iz jedne od najvećih domaćih malih mljekara, čije se poslovnice nalaze diljem Hrvatske, neslužbeno govore da ih ne brinu internacionalne cijene maslaca, budući da su samodostatni. Tvrde da njihove cijene u sljedećih nekoliko mjeseci sigurno neće rasti.

Unatoč poremećajima na europskom tržištu, predstavnici Dukata, najvećeg domaćeg poduzeća za proizvodnju mlijeka i mliječnih proizvoda, tvrde da zahvaljujući stabilnoj otkupnoj bazi u Hrvatskoj i dalje mogu osigurati dostupnost maslaca i djelomično ublažiti cjenovne oscilacije. Inače, točne količine nisu poznate, no pretpostavlja se da pola mliječnih proizvoda i sirovina Dukat uvozi, dok druga polovina stiže s hrvatskih farmi. Dukat je i najveći otkupljivač mlijeka hrvatskih farmera.

- Već smo 1. rujna korigirali cijenu maslaca za 13 posto. Ono što zasigurno možemo potvrditi jest da će cijena Dukatova maslaca ostati nepromijenjena do kraja godine - uvjeravaju iz Dukata.