Cijene nafte pale su u četvrtak i sada su, nakon dugo vremena, ispod 80 dolara po barelu. Brent je pao na 79,87 dolara, javlja Reuters ujutro, a Texas Intermediate na 77,23 dolara.
Još jedna izravna posljedica virtualnog summita kineskog i američkog predsjednika, Xi Jinpinga i Joe Bidena.
Čime se potvrđuje da je sastanak bio dobro pripremljen i da su sklopljeni vrijedni dogovori. Republika Kina na Tajvanu ostaje spornom točkom, ali obje su strane svjesne da bilo kakva promjena status quo koji sada postoji predstavlja ne avanturu, nego havariju. Nije slučajno Biden rekao da ostaje predan politici “jedne Kine”.
Što je rezultiralo dogovorom da se lupe po prstima proizvođači nafte. Prije dva tjedna američki je predsjednik molio OPEC+, kartel proizvođača s Rusijom (ona je +), da povećaju proizvodnju budući da su cijene visoke jer potražnja nadmašuje ponudu. U takvim okolnostima cijena energenata postaje zamašnjakom inflatornog pritiska koji se opredmetio u rastu cijena u SAD-u od 6,2 posto prošlog mjeseca (30% otpada na energiju). Najviše u proteklih 30 godina.
Nije bolje ni u europodručju, inflacija je stigla do 4,1%. U Hrvatskoj se popela do 3,8%.
Društvo koje sjedi na nalazištima plina i nafte to je glatko odbilo. Iza njih je teška 2020. godina kad su cijene bile na niskoj razini. Sada im odgovara nadoknađivati te gubitke. I držati se plana podizanje proizvodnje za 400.000 barela dnevno na mjesečnoj bazi.
Biden im je 6. studenog poručio: “Postoje drugi alati u arsenalu kojim se možemo nositi s time”.
Devet dana kasnije Suhail Al Mazrouei, ministar za energiju Ujedinjenih Arapskih Emirata, govori da će tržište nafte iz manjka ponude već rano iduće godine prijeći u višak ponude i da zbog toga ne treba požurivati povećanje proizvodnje. Cijena barela ove je godine porasla za 69%, izuzetno je kolebljiva cijena plina, a ugljen također raste jer je, zbog manjka prva dva energenta, došlo do veće potražnje za najprljavijim gorivom.
OPEC+ je u kratkovidnom fokusiranju na zaradu zanemario da inflacija postaje ozbiljan politički problem za Bidena, a da i Xi nema ništa protiv jeftinije energije. Jer je morao narediti veću proizvodnju i uvoz ugljena jer tog važnog energenta (57,7% udjela u kineskoj proizvodnji energije) nije bilo dovoljno.
Biden je naredio da se istraži moguća uloga američkih kompanija u dizanju cijena goriva koja su postale glavni pritisak njegovoj i popularnosti demokrata. Izbori na polovici mandata, za cijeli Zastupnički dom i trećinu Senata, koji će odrediti hoće li Biden imati posljednje dvije godina mandata na strani zakonodavno tijelo, za manje su od godinu dana.
I Bijela kuća i kineski izvori su naveli da se dva predsjednika “razgovarali o važnosti poduzimanja mjera kako bi se riješilo pitanje globalne opskrbe energijom”. Kako su i rekli, gdje vidimo zajednički interes postići ćemo dogovor, lako. I jesu.
Jedan od alata je pokrenut. Reuters je u četvrtak objavio da je Bidenova administracija pozvala neke od najvećih svjetskih potrošača nafte, Narodnu Republiku Kinu, Indiju i Japan da razmotre mogućnost korištenja nafte iz strateških rezervi. U koordiniranoj akciji.
Riječ je o operaciji koja će, navode stručnjaci, imati kratkotrajan učinak. Ali će poslati važnu poruku proizvođačima da ne mogu jednostavno odbacivati suradnju s najvećom globalnom ekonomskom silom. Posebno kad se udruži s drugom silom po snazi. Peking je odmah objavio da kreće u otvaranje strateških rezervi.
Važan je trenutak u kojem je SAD pokrenuo akciju jer su cijene nafte počele padati još u srijedu zbog straha da bi ubrzavanje javnozdravstvene krize, prije svega u Europi, moglo dovesti do smanjenja potražnje. Trgovce je zabrinulo upozorenje IEA-e da je "tržište nafte još uvijek tijesno opskrbljeno prema svim pokazateljima ... ali uzlazni trend cijena mogao bi uskoro biti prekinut... s obzirom na sve veću opskrbu".
I k tomu je dolar u rastu zbog dobrih vijesti iz američke ekonomije što slabi valute zemalja proizvođača, primjerice rublju. Koja je pod snažnim inflatornim pritiskom od nešto više od 8%.
SAD je uveo strateške rezerve nakon krize s arapskom naftom početkom 1970-ih. Kina ih je uvela prije 15 godina, a zbog problema s opskrbom energijom u rujnu je imala prvu aukciju nafte iz strateških rezervi.