Čeka nas slabiji rast gospodarstva: rizici su demografija, mirovinski i zdravstveni sustav

Vlada je na jučerašnjoj sjednici prihvatila Program konvergencije RH za razdoblje od 2019. do 2022., šesti takav program od ulaska u Europsku uniju, kojim se predviđa manji rast gospodarstva u ovoj i iduće tri godine ne samo u odnosu na Program konvergencije za razdoblje od 2018. do 2021., nego i u odnosu na projekcije iz državnog proračuna za 2019. usvojenog u prosincu prošle godine.

U novom programu predviđa se stopa rasta od 2,5 posto za ovu, dok se prethodnim Programom projicirala stopa rasta od 2,7 posto, a državnim proračunom za 2019. od čak 2,9 posto.

Odgođeno stezanje

Riječ je, dakle, o čak 0,4 postotna boda manjoj procjeni rasta gospodarstva u odnosu na procjenu otprije četiri mjeseca. Jednako tako se novim planom predviđa rast gospodarstva od 2,4 posto u 2020. te po 2,3 posto u 2021. i 2022. godini. Prethodni Program konvergencije predviđao je rast od 2,5 posto u 2020. i 2021., dok je državni proračun za 2019. sadržavao projekcije rasta od 2,7 posto u 2020. i 2,5 posto u 2021. godini. I tu se vidi pad planiranog rasta od 0,3 do 0,2 posto u iduće dvije godine.

Razlozi za takve promjene projekcija nalaze se u blagom pogoršavanju kretanja u globalnoj ekonomiji, što je prije dva mjeseca nagnalo američku središnju banku da za 180 stupnjeva promijeni svoju monetarnu politiku najavljenu u prosincu 2018., dok je Europska središnja banka također zbog toga odgodila “stezanje” svoje monetarne politike.

Negativne korekcije

Ministarstvo financija izravno navodi kako su “vanjske pretpostavke za izradu makroekonomskih projekcija preuzete iz posljednjih projekcija Europske središnje banke, [1]MMF-a i Europske komisije”, a u njima se očekuju “blago nepovoljnija svjetska gospodarska kretanja, uslijed slabijeg kretanja ekonomske aktivnosti na kraju 2018. od očekivanog, te nepovoljnijih kratkoročnih pokazatelja konjunkture početkom 2019. godine, ali i kao posljedica trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, znakova usporavanja gospodarskog rasta Kine i zemalja EU, materijalizacije negativnih rizika u određenim zemljama s prisutnim makroekonomskim neravnotežama, te neizvjesnosti vezane uz izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU”.

Navedena negativna korekcija projekcija u Hrvatskoj posljedica je i nepovoljnijih ostvarenja 2018. u domaćem gospodarstvu, i to ponajviše izvoza roba te privatnih investicija, i ispravka naniže očekivanja dinamike inozemne potražnje za robama i uslugama, kao i svjetske trgovine. Naime, nakon pet godina uzastopnog rasta udjela na izvoznim tržištima, u 2018. je došlo do pada tog udjela, prvi put od ulaska u EU, u uvjetima usporavanja rasta inozemne potražnje.

Tako je, ističe se u Programu konvergencije, promatrano prema doprinosima rastu BDP-a, najveća korekcija naniže izvršena kod projekcije izvoza roba i usluga u svim godinama projekcijskog razdoblja, a posebno u prvoj, pod utjecajem znatnog slabljenja očekivane dinamike izvoza roba te blagog slabljenja dinamike izvoza usluga. Očekuje se i manji doprinos turizma od projiciranog jer kod ispravka naniže projiciranog izvoza usluga u odnosu na posljednje projekcije, dominantnu ulogu je imala korekcija inozemne turističke potražnje za domaćim uslugama.

Stoga će, a to je na sjednici Vlade posebno istaknuo i ministar financija Zdravko Marić, osobna potrošnja biti glavni pokretač rasta domaće potražnje u srednjoročnom razdoblju, ali i ukupnoga gospodarskog rasta u prve dvije godine. Zanimljivo je da se u srednjoročnom razdoblju očekuje nešto izraženiji rast investicijske aktivnosti, pri čemu će ona u 2019. biti generirana prvenstveno investicijama javnog sektora, dok će u ostalim godinama snažniji doprinos rastu ukupnih investicija dolaziti od privatnog sektora. Predviđeno je i kako će u cijelom projekcijskom razdoblju znatno porasti korištenje sredstava kapitalne namjene iz fondova EU, naročito u sektoru opće države.

Čudna jednadžba

Nadalje, sukladno ovoj dubinskoj analizi Ministarstva financija, između 2015. i 2017. realni BDP je rastao po stopama znatno iznad svog potencijala, pa tako nakon 2017. dolazi do postupnog približavanja potencijalne i realne stope. A da bi povećali potencijalne stope BDP-a, morat ćemo mnogo žustrije provoditi sva ona institucionalna poboljšanja koja društvu omogućavaju efikasnije korištenje svih resursa. Glavni strukturni unutarnji rizici, koji se navode u ovoj analizi, vezani su za demografiju, mirovinski i zdravstveni sustav. “Nastavak negativnih trendova stvorio bi dodatni pritisak na sustav generacijske solidarnosti, što bi moglo imati negativan učinak na održivost javnih financija u dugom roku. Osim toga, stanje dospjelih nepodmirenih obveza u zdravstvenom sustavu predstavlja dodatni fiskalni rizik koji je potrebno adresirati u što kraćem roku provedbom mjera usmjerenih racionalizaciji bolničkog sustava i promicanju fiskalno odgovornog upravljanja u bolnicama kako bi se postigla dugoročna financijska i operativna održivost poslovanja bolnica”, ističe se u analizi. Valja napomenuti kako je Zdravko Marić jučer izjavio da ministar zdravstva Milan Kujundžić odlično radi svoj posao, ali i da je ovakav zdravstveni sustav, koji ima dugove veće od sedam milijardi kuna, neodrživ. Nešto u toj jednadžbi, čini se, ne štima.

Konačno, Program konvergencije sadrži i analizu rizika slabljenja valute i rasta kamata pa se tako navodi kako bi u scenariju povećanja kamatne stope na javni dug za dva postotna boda u razdoblju od 2019. do 2022. javni dug zabilježio rast iznad projiciranog te bi krajem projekcijskog razdoblja bio veći za 7,4 postotna boda nego u osnovnom scenariju, odnosno dosegao bi razinu od 69,4 posto BDP-a. Jednako tako, pokazalo se da bi deprecijacija kune prema euru od 20 posto podigla razinu javnog duga na 81,8 posto BDP-a u 2019. godini, odnosno javni dug bio bi veći za 10,2 postotna boda u odnosu na osnovni scenarij.