Carlo Cottarelli novi je tehnički premijer Italije, vjerojatno do izbora u rujnu

Talijanski predsjednik Sergio Mattarela predložio je za tehničkog premijera Carla Cottarellija, bivšeg ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda, nakon što je odbio prihvatiti prijedlog populističke koalicije između Lige Pokreta Pet Zvijezda da u Vladi Giussepa Contea ministar financija bude euroskeptik Paolo Savona. Zbog tog poteza predsjednika Pokret Pet Zvijezda je najavio da će pokrenuti smjenu šefa države, dok je Matteo Salvini, lider antimigrantske Lige rekao da se radi o konspirativnom potezu zbog kojeg se moraju sazvati izbori.

Predsjednik Italije ima ustavno pravo imenovanja premijera i ministara, s tim da ministre imenuje na prijedlog premijera, a prvi čovjek države jednako tako može staviti veto na sastav vlade, ali to pravo je do sada iskorišteno tri puta, i to većinom iz pravnih razloga. "Bili smo tek nekoliko koraka do formiranja vlade i zaustavljeni smo jer u našem kabinetu imamo ministra koji je kritičan prema EU-u. Želim da se ova ustavna kriza prebaci u parlament", kazao je, pak, nakon toga Luigi Di Maio, predsjednik Pet Zvijezda. Cottarelli je u svom prvom istupu ustvrdio da će parlamentu predstaviti program koji "ako dobijem povjerenje, uključuje državni proračun za 2019. godine".

"Čim on bude usvojen, parlament se može raspustiti, a izbori biti početkom godine. Ako ne dobijem povjerenje, vlada će ostavku dati odmah i obavljati tehničke poslova do izbora u jesen. Želim naglasiti da će vlada biti neutralna i obećavam da se neću kandidirati na sljedećim izborima, niti će to učiniti bilo koji od članova moje vlade", rekao je Cottarelli koji je radeći u MMF-u i na poslovima supervizije talijanskih godišnjih budžeta dobio nadimak "Mr. škare" zbog rezanja javnih troškova. No, Cottarelli u parlamentu mora dobiti podršku u kojem većinu imaju Pet zvijezda, Liga i Forza Italija bivšeg premijera Silvija Berlusconija, a to se gotovo sigurno neće dogoditi, pa Italiju čekaju novi izbori, vjerojatno već u rujnu ove godine.

Zbog destabiliziranja političke situacije u Italiji prinos na desetogodišnje državne obveznice je narastao sa 2,42 na 2,66 posto. Talijanski dug je bio najskuplji 1992. kada je prinos bio na razini 14,20 posto, a u novije doba je najveći nivo prinosa zabilježen u krizi u veljači 2012., kada je iznosio 7,12 posto.