„Projekcije, a i bolja pripremljenost gospodarstva u odnosu na 2008. kao osnova tih projekcija, vrlo su slične Vladinima iz prošloga tjedna. Najvažniju razliku ne vidimo u kretanju BDP-a, već u rastu nezaposlenosti koji bi se prema Komisiji vrlo brzo trebao anulirati i vratiti na razine približne današnjima. Za razliku od projekcija Vlade u kojima se stopa nezaposlenosti jako sporo spušta prema današnjim vrijednostima, ova projekcija Komisije ulijeva optimizam. Upravo radna mjesta i njihova održivost jamstvo su svih drugih pozitivnih gospodarskih kretanja i u tom smjeru mora biti usmjerena većina naših napora," rekao je predsjednik HGK Luka Burilović povodom današnje objave proljetne ekonomske prognoze Europske komisije.
Prema danas objavljenim procjenama Europske komisije, gospodarstvo EU bi u ovoj godini trebalo pasti za 7,4% u odnosu na prošlu godinu. Tako se i Europska komisija pridružila Svjetskoj banci, Međunarodnom monetarnom fondu, Europskoj središnjoj banci i drugim institucijama koje su zbog utjecaja pandemije izazvane koronavirusom bile prisiljene znatno izmijeniti svoje procjene za ovu godinu. Europska komisija, kao i ostale navedene institucije, predviđa da će u idućoj godini doći do oporavka te da će rast BDP-a EU iznositi 6,1%, pri čemu se tako visoka stopa, znatno viša nego u proteklim godinama, predviđa zbog niske baze u ovoj godini.
Za Hrvatsku Europska komisija u ovoj godini predviđa pad BDP-a od 9,1%, što je neznatno optimističnija procjena od one Ministarstva financija. Prema takvoj je procjeni Hrvatska, nažalost, zajedno s Grčkom, Španjolskom i Italijom u skupini članica EU najviše pogođenih prisutnom pandemijom. Pritom komisija ističe da je Hrvatska u ovu godinu ušla s boljim stanjem gospodarstva nego u 2008. godini, što se ponajprije odnosi na stanje javnih financija, inozemne zaduženosti i tržišta rada, a navodi i manje troškove servisiranja javnog duga te prednosti koje je donijelo pristupanje Europskoj uniji.
Međutim, Hrvatska će kao i druge zemlje biti snažno pogođena globalnim kretanjima, prije svega očekivanom recesijom najvećih izvoznih tržišta kada je robni izvoz u pitanju, te posebno smanjenjem prihoda od turizma, koji ima snažan utjecaj na gospodarstvo, u uvjetima zatvaranja granica i ograničavanja međunarodnih putovanja.
Oporavak Hrvatske bi također trebao započeti već u idućoj godini, kada bi BDP trebao porasti 7,5% na godišnjoj razini. Pritom bi domaća potražnja trebala imati veći utjecaj na taj oporavak od izvoza, čemu bi znatno trebale pridonijeti mjere Vlade RH za očuvanje radnih mjesta te daljnji utjecaj korištenja EU fondova na brz oporavak investicija.
U skladu s procjenama kretanja BDP-a, Europska komisija predviđa i znatan pad zaposlenosti, uz dno krajem ove godine, ali isto tako i oporavak u idućoj godini. Točnije, broj zaposlenih bi u ovoj godini trebao pasti za 3,9% u odnosu na prošlu godinu, a u idućoj porasti za 3,0%, što bi stopu nezaposlenosti s prošlogodišnjih 6,6% povećalo na 10,2% u ovoj godini, a potom bi ponovno trebalo doći do pada na 7,4%. Europska komisija dala je i svoju procjenu kretanja javnih financija, pa bi prema tim procjenama, nakon tri godine ostvarivanja suficita opće države, trebalo doći do većeg iznosa deficita od više od 7% BDP-a. Takvo će kretanje biti posljedica smanjivanja prihoda pod utjecajem pada gospodarske aktivnosti te velikih troškova mjera poduzetih za njezino održavanje.
Takvo će kretanje utjecati na zaustavljanje trenda smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u, pa EK predviđa da bi se dug u ovoj godini mogao povećati s prošlogodišnjih 73,2% na čak 88,6% BDP-a. Na kraju treba napomenuti da sve navedene procjene i tumačenja Europske komisije tek neznatno odstupaju od procjena Ministarstva financija, tako da su predviđena kretanja u skladu s procjenama predstavljenim u Programu konvergencije RH za 2020. i 2021. godinu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....