Pozitivan trend

Broj uposlenih skočio iznad 1,6 milijuna, no i dalje je manji nego pretkrizne 2008.

Hrvatska je ove godine dosegla razinu bruto domaćeg proizvoda iz 2008. i manji broj zaposlenih nego te godine
 Duje Klaric / Ilustracija / CROPIX

Broj osiguranika prešao je potkraj srpnja 1,6 milijuna i došao do brojke od 1,600.405, podaci su Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. To znači da u odnosu na predrecesijski srpanj 2008., kad je ta brojka iznosila 1,639 milijuna, nedostaje još samo 39 tisuća osiguranika.

Ukupan broj osiguranika pri HZMO-u tako je porastao 0,4 posto na mjesečnoj te 2,4 posto na godišnjoj razini, pa je tako u odnosu na srpanj 2018. broj osiguranika porastao za 37 tisuća. Broj osiguranika pri HZMO-u je posljednjih godina gotovo uzeo primat u određivanju broja zaposlenih u Hrvatskoj, iako se službeno koriste još dvije metode, ali i njih dvije pokazuju rast zaposlenosti. Sukladno podacima Državnog zavoda za statistiku po takozvanoj “administrativnoj metodi”, koja se koristi podacima Porezne uprave, broj zaposlenih je u lipnju iznosio 1,451.541, a u lipnju 2018. 1,432.701, što znači da je broj zaposlenih u lipnju 2019. bio veći za 19 tisuća na godišnjoj razini.

Problemi u brojanju

No zbog promjena u metodi nije moguće uspoređivati 2008. i 2019. po ovoj statistici. I prema trećoj metodi, anketi o radnoj snazi, koju također provodi DZS, a koja je i službena statistička metoda koju priznaje Europska unija, odnosno europsko krovno statističko tijelo Eurostat, broj zaposlenih se povećava. Prema Anketi o radnoj snazi koja se odnosila na prvo tromjesečje ove godine, broj zaposlenih bio je na razini od 1,66 milijuna ljudi, dok je u istom kvartalu 2018. zaposlenih bilo 1,61 milijun. Po toj se metodi broj zaposlenih povećao za 50 tisuća. Pritom postoji velika razlika u rastu zaposlenosti između podataka DZS-a, HZMO-a i Ankete o radnoj snazi.

Različite brojke

Tako je, na primjer, u lipnju ove godine broj osiguranika HZMO-a narastao za 40 tisuća, a broj zaposlenih prema administrativnoj metodi DZS-a za 19 tisuća. To se dijelom pojašnjava time da onaj tko je nezaposlen može sebi plaćati mirovinsko osiguranje ili može raditi u inozemstvu. Tako je potkraj lipnja od 1,59 milijuna osiguranika HZMO-a njih 1,36 milijuna bilo zaposleno kod pravnih osoba, 122.193 bilo je zaposleno kod fizičkih osoba, 66.933 bilo je zaposleno u obrtu, 19.628 bilo je osiguranih poljoprivrednika, 19.314 bilo je osiguranika u samostalnim profesionalnim djelatnostima, njih 88 bili su osiguranici zaposleni kod međunarodnih organizacija u inozemstvu i hrvatski državljani zaposleni na teritoriju RH kod poslodavaca sa sjedištem u inozemstvu, dok je 4715 imalo produženo osiguranje.

Hrvatska je ove godine dosegnula razinu bruto domaćeg proizvoda iz 2008., a nagodinu će, po svemu sudeći, dosegnuti razinu osiguranika iz 2008. To, unatoč razlikama u usporedbi s dinamikom rasta koju pruža administrativna metoda DZS-a, ipak govori o pozitivnoj dinamici na tržištu rada, pogotovo kad gledamo i anketu o radnoj snazi, ali bi bilo dobro da DZS i HZMO konačno nešto naprave po pitanju prevelike "diskrepancije" njihovih brojki i metoda.

Analitičari RBA, koji su analizirali podatke HZMO-a za srpanj ove godine, napominju kako su, unatoč prisutnim sezonskim oscilacijama na tržištu rada, pozitivne godišnje stope rasta broja osiguranika kontinuirano prisutne još od drugog tromjesečja 2015., a posljedica su oporavaka ekonomske aktivnosti te, posljedično, jačanja potražnje za radnom snagom. Rast osiguranika na mjesečnoj razini od 6822 osobe posljedica je, napominju, rasta u mnogim djelatnostima.

Međutim, ističu, primjetan i očekivan izraziti doprinos rasta broja osiguranika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, što je posljedica sezonskog zapošljavanja i sve veće orijentacije na djelatnosti povezane s turizmom. U ovim djelatnostima mjesečni rast osiguranih osoba iznosio je 4343 ili 3,4 posto, dok je, s druge strane, jedino djelatnost obrazovanja (kao i prijašnjih godina) tijekom srpnja zabilježila snažan pad broja osiguranika, ukupno 2656 ili 2,4 posto manje, ali njihov broj će vrlo vjerojatno porasti u rujnu s novom nastavnom godinom. Na godišnjoj razini najveći doprinos rastu osiguranika došao je iz djelatnosti građevinarstva, u kojoj je ukupan broj osiguranika u srpnju iznosio 114.438 osoba, što je rast od 7,5 posto na godišnjoj razini.

“U prvih sedam mjeseci prosječan broj osiguranika iznosio je 1,549 mil., što je 2,3 posto ili 34.487 više u usporedbi s istim razdobljem 2018. Najveći doprinos rastu prosječnog broja osiguranika u prvih sedam mjeseci došao je iz djelatnosti građevinarstva čiji udio u ukupnom broju osiguranih osoba iznosi 7,2 posto.

Uz prosječni godišnji rast od 7,3 posto u razdoblju siječanj - srpanj, razmjerno visok doprinos ukupnom porastu od 22 posto u skladu je s prisutnim pozitivnim trendovima u građevinarstvu”, navode analitičari RBA.

Ključne grane

Najviše zaposlenih, odnosno osiguranika, i dalje je u Prerađivačkoj industriji (njih 16 posto ili 248.324), ali nakon usporavanja u 2018. godišnji broj osiguranika od siječnja 2019. bilježi smanjenje broja osiguranika na godišnjoj razini u toj branši (prerađivačka industrija sudjeluje sa 80 posto u ukupnoj industriji Hrvatske).

Štoviše, naglašavaju analitičari, primjetno je i blago ubrzanje nepovoljnog trenda, pa je u srpnju pad broja osiguranika u prerađivačkoj industriji iznosio jedan posto godišnje. Tako je u djelatnostima prerađivačke industrije u prvih sedam mjeseci u usporedbi s istim razdobljem lani prosječno osigurano 2,8 posto manje osoba.

“Navedeno je vrlo vjerojatno posljedica pada obujma proizvodnje u prerađivačkoj industriji u 2018. te njegova skromnog rasta u 2019. Rast broja osiguranika nastavit će se i narednih mjeseci pa bi, prema ovom pokazatelju, porast zaposlenosti mogao iznositi oko dva posto”, zaključuju u analizi RBA.

Glavni nam je cilj iskoristiti potencijal domaće radne snage

Činjenica je da postoji određena razlika u pokazateljima broja osiguranika za srpanj 2008. i 2019., no brojke treba gledati u kontekstu vremena prije 11 godina i danas. Trendovi su pozitivni i to je najvažnije jer pokazuju da Vladine mjere aktivne politike zapošljavanja daju rezultate. Očekujem da će se pozitivan trend nastaviti uz određene korekcije zbog sezonskog zapošljavanja. Smjer u kojem ćemo ići kako bismo odgovorili na izazove tržišta rada je da primarno iskoristimo potencijale domaće radne snage, a uvoz stranih radnika treba omogućiti poslodavcima samo ako radnika određenih zanimanja ne bude na domaćem tržištu rada”, prokomentirao je svježe podatke HZMO-a Josip Aladrović, novi ministar rada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 05:25