Orbico grupa i ove je godine nastavila rast, tako da će godinu završiti s približno 20 milijardi kuna prihoda. U 2021. otvorena su dva velika logistička centra, prvi u Poljskoj, a drugi nedavno u Bugarskoj. Branko Roglić, vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora Orbico grupe, najavljuje otvaranje logističkog centra u Hrvatskoj, izlazak na još dva tržišta i za pet-šest godina prihode Orbico grupe od oko četiri milijarde eura. Razgovarali smo i o ulaganjima u turizam, o prednostima Hrvatske, politici Vlade RH, osnivanju nove Udruge trgovine i logistike te o razini korupcije u Hrvatskoj.
Kakav je to logistički centar koji ste nedavno otvorili u Bugarskoj?
- Otvaranje je bilo na vrlo visokoj razini. Uveličala ga je bugarska ministrica gospodarstva Daniela Vezieva, direktor bugarske agencije za inozemna ulaganja Stamen Yanev, svećenik Bugarske pravoslavne crkve, a došli su i svi važniji gospodarstvenici u Bugarskoj. Ukupno je bilo oko 300 uzvanika i sve je proteklo u najboljem redu. Malo mi je žao što nitko iz Veleposlanstva RH u Bugarskoj nije mogao doći. Radi se o investiciji od 25 milijuna eura, i to je najveći naš logistički centar u svih 20 zemalja u kojima poslujemo. Zgrada je površine 30.000 četvornih metara i u najvećoj je mogućoj mjeri automatizirana uz mogućnost dodatne robotizacije. Administrativno-logistički centar u Sofiji sastoji se od modernih skladišta. Projekt osigurava 45.000 paletnih mjesta. Stupanj automatizacije još je moguće nadograditi, što ćemo i napraviti u narednom razdoblju. Za sada nam nije neophodna potpuna robotizacija, ali je sigurno da ćemo se razvijati u tom smjeru. Nadograđivat ćemo prema našoj procjeni i prema rastu prometa na ovom tržištu te prema kategorijama roba. Ovaj centar omogućuje automatizaciju pripreme procesa pakiranja robe te kontrolirano skladišno okruženje, što će povećati produktivnost i razinu operativnih procesa i kvalitetu ponuđenih usluga. Logistički centar ima 38 utovarno-istovarnih dokova, što omogućava servisiranje više od 150 kamiona na dan. Uredska zgrada od 4500 četvornih metara visoke je energetske učinkovitosti.
Prije nekoliko mjeseci počeo je s radom i novi logistički centar u Poljskoj. Kakav je taj centar?
- U Poljskoj je prije četiri mjeseca otvoren sličan logistički centar. Investicija je vrijedna oko 25 milijuna eura. Nešto je manji od ovog u Sofiji, ali je potpuno robotiziran. Radi se o najmodernijem logističkom centru. Postignut je najveći mogući stupanj automatizacije koji postoji trenutno u svijetu. Sva roba iz skladišta se uz pomoć robota i automatikom dovozi na pakirno mjesto, a kad se pakira, ide na fakturiranje te se potom transportira. U skladištu je 48.000 pozicija. Ima 54 shuttlea koji dovode robu s pozicije na mjesto pakiranja. Unutra se nalazi i stroj koji pravi kartonske kutije, a roba se aut omatski slaže u te kutije. Skladišni prostor sada zauzima 24.000 četvornih metara, a za dvije će godine dobiti još 12.000. U njemu, unatoč najvišem stupnju robotizacije i automatizacije, radi oko 200 radnika.
Najavili ste mogućnost izgradnje sličnog logističkog centra u Hrvatskoj. Kada bi to moglo biti realizirano i gdje će se nalaziti?
- U Hrvatskoj razmatramo dvije lokacije. Jedna je u Ivanić Gradu kod našeg postojećeg logističkog centra, a druga je opcija u blizini Zdenčine. Raspisali smo natječaj, nakon njegova dovršetka razmotrit ćemo ponude te donijeti odluku. Očekujemo da bi sve to trebalo biti dovršeno tijekom iduće godine.
Zasad ste prisutni sa svojim tvrtkama u 20 zemlja. Koje su sljedeće zemlje odnosno tržišta na kojima planirate otvoriti tvrtke?
- To su Armenija i Azerbajdžan. Malo smo to odgodili zbog rata, ali to su, ako sve bude u redu, dva naša sljedeća tržišta.
Koliki će Orbico imati prihod ove godine, možete li ga usporediti s prošlom?
- Prošle godine imali smo prihod od oko 18,7 milijardi kuna, a ove ćemo godine prijeći 20 milijardi. Znači, nastavljamo rasti u skladu s našim planovima.
Imate li rast online-prodaje?
- Već smo osposobili vlastite online-platforme, tako da nam raste i online-prodaja. Naš je cilj povećati online-prodaju koja sada ima udjel od oko 10 posto u našim prihodima.
Na koji način planirate ostvariti taj cilj?
- Jedan je pomoću postojećih vlastitih platformi, ali razmatramo i mogućnost preuzimanja jedne tvrtke koja se isključivo bavi online-prodajom.
Kada bi se to moglo dogoditi i radi li se o tvrtki iz zapadne Europe?
- Da, radi se o tvrtki iz zapadne Europe. Pregovaramo i u početnoj smo fazi, tako da je teško reći u kojem smjeru će ići pregovori. Bez obzira na pandemiju taj segment prodaje raste. Očekujem da će za desetak godina možda i prijeći polovinu udjela u ukupnoj trgovini. Znači, online-prodaja će biti polovica, a klasičan način polovica.
Koliki je sada udjel online-prodaje i koliki je udjel u Orbico grupi?
- Globalno je udjel online-prodaje oko 20 posto, a kod nas je on od 10 do 15 posto.
Na koji način će Orbico grupa nastaviti svoj rast?
- Dijelom ćemo rasti organski, dijelom uvođenjem novih brendova, a dijelom akvizicijama. Kako su sada mali distributeri u problemima zbog pandemije, sve više brendova koji su se prije oslanjali na rad s malim distributerima traži suradnju s nama. Tako smo dobili distribuciju čajeva Milford u 20 zemlja. Radi se o poslu vrijednom 200 milijuna eura.
Idete i prema distribuciji prehrambenih proizvoda?
- Tako je. Mi smo donedavno distribuirali non food-proizvode, ali sve više idemo prema distribuciji food-proizvoda. Ulazimo i u segment distribucije organske hrane. U tome također vidimo prostora za rast.
Kako vidite Orbico grupu za pet godina? Koliki biste mogli imati promet?
- Očekujemo porast broja zaposlenih, a moja je procjena da ćemo dosegnuti oko četiri milijarde eura prometa. Ako ne za pet, onda za sedam-osam godina.
Je li točno da je Orbico najveći europski distributer?
- Mi smo najveći europski distributer unatrag dvije godine. Najveći smo po prometu i po broju zemalja odnosno tržišta. Naime, u velikim državama poput Njemačke, Francuske, Španjolske, Italije proizvođači imaju vlastita poduzeća za distribuciju. Distributeri su potrebni u manjim zemljama i na jugoistoku i istoku Europe.
Kako idu vaši poslovi na tržištima poput njemačkoga i austrijskoga?
- Radimo mi na tim tržištima, ali na njima je vrlo velika konkurencija. Puno se lakše širiti u zemljama istočne Europe jer je tamo konkurencija manja. Upravo su zemlje koje se razvijaju idealne za naše širenje. Poljska, Ukrajina, Rumunjska, Češka, Bugarska... imaju velik potencijal. Velike su zemlje i imaju prostora za razvoj. Zato se Orbico najviše i širi na tim tržištima.
U kojoj je fazi proces spajanja vaših tvrtki?
- Dakle, u svakoj zemlji smo odlučili imati po jednu tvrtku. Taj proces je u završnoj fazi, tako da ćemo do kraja godine u 20 država imati 20 tvrtki. Imali smo ih 47. Tako smo racionalizirali upravljanje u svakoj državi. U Hrvatskoj je već integriran Orbico Beauty, a do kraja godine će biti integriran i Orvas, a izvan Orbica će ostati jedino Croatia baterije.
Gdje ste ostvarili najbolje rezultate?
- Najbolje rezultate ostvarili smo u Rumunjskoj. Naime, kad smo preuzeli tamošnjeg najvećeg distributera, onda nam se priključio i Philip Morris. Inače, njegove proizvode distribuiramo još u Sloveniji, Hrvatskoj i Bugarskoj. Rast je izvrstan u Rumunjskoj, a pogotovo se dobro pozicioniramo u segmentu grijanih duhana. Ta kategorija duhanskih proizvoda već ima udjel od 20 posto na tržištu.
Koliko ste u Hrvatskoj osjetili utjecaj turističke sezone? Kako je poslovao vaš turistički segment?
- Sezona je bila jako dobra, što se odrazilo na poslovanje Orbica u Hrvatskoj. Što se tiče našeg posla vezanog uz turizam kojim je upravljala tvrtka Orvas, taj segment je na pozitivnoj nuli. U planu nam je u Omišu izgraditi nautičku marinu s oko 200 vezova u moru i nešto vezova na suhom te jednu veću marinu. Inače, Orvas upravlja flotom od 40 plovila, 18 vila s bazenom te jednim hotelom. Imamo i agenciju koja osigurava smještaj za goste u objektima koji nisu u našem vlasništvu.
Kad se očekuje realizacija investicije u marinu?
- Trenutačno smo u fazi izrade dokumentacije, o čemu ovisi i realizacija projekta. Kad dobijemo dozvole, krećemo u realizaciju.
Nedavno ste izjavili da će inflacija biti oko 30 posto. Stojite li još kod te procjene?
- To je moja procjena i uvjeren sam da će stopa inflacije u ovoj godini iznositi oko 30 posto. Da bi se spasilo gospodarstvo, morao se tiskati novac. Njemačka Vlada je samo za pomoć Lufthansi izdvojila 80 milijardi eura. U Hrvatskoj je velik broj tvrtki trebao i dobio novac i trebat će ga još. Taj novac nismo imali i morali smo ga tiskati, to je napravila svaka europska država. Zato procjenjujem da inflacija neće biti manja od 30 posto. Primjerice, cijene građevinskih usluga su se udvostručile, narasle su cijene energenata, transporta, sirovine su poskupjele, bakar i aluminij dvostruko, sve komunalne usluge će narasti, a očekuje nas i rast cijene hrane.
Kako u takvoj situaciji poslovati?
- Poslovat će se onako kako se mora. Bilo je važno preživjeti jer je kriza izazvana pandemijom dovela društvo u situaciju da se bori za preživljavanje. Jedno vrijeme su svi poslovi bili zaustavljeni. Država je intervenirala i spasila je radna mjesta, a tako i gospodarstvo. U konačnici, spasila je i sebe: kad nemate gospodarstvo, onda nemate poreze, a kada nemate poreze, onda nemate ni državu. Ne samo naša Vlada nego gotovo sve vlade upotrijebile su novac poreznih obveznika i preraspodijelile ga u obranu radnih mjesta. Za to se tiskao novac jer ga u proračunu nije bilo dovoljno. Nije ga imala niti jedna zemlja. Takvo nešto se nije moglo planirati. Doduše, mi smo dobili nešto takozvanog helikopterskog novca iz EU i nešto ćemo još dobiti kroz projekte, što će nam sigurno donekle olakšati situaciju. Međutim, procjena je da će i euro kliznuti u inflaciju.
Je li sad pogodan trenutak za ulazak Hrvatske u eurozonu?
- U svakom slučaju taj ulazak je dobar. Jasno je da mi moramo ući u eurozonu.
Kako će se taj ulazak odraziti na gospodarstvo?
- Moguće je da će se dogoditi manja preslaganja, moguć je i manji porast cijena za koji postotak, ali je korist daleko veća - niža cijena kapitala, smanjenje administracije, niža stopa inflacije... samo su neke od koristi. Puno ih je više od eventualnih poteškoća koje mogu nastati.
Je li hrvatsko gospodarstvo spremno za ulazak u eurozonu?
- Pandemija i potresi opteretili su ulazak zbog povećanja javnog duga. Međutim, on je još uvijek u novim granicama koje je postavila EU. Uvjet je bio da javni dug ne smije biti veći od 60 posto BDP-a, a sada je ta granica podignuta na 100 posto. Svima je porastao javni dug, i to se moralo uzeti u obzir.
Koje su prigode hrvatskoga gospodarstva? U koji sektorima možemo biti dobri?
- Prigode imamo u turizmu, ICT-sektoru, sportu i glazbi. Hrvatska će vrlo brzo postati vodeća europska turistička destinacija, naši ljudi su jako dobri IT-stručnjaci, sport je jedan od segmenata u kojem smo odlični, a odlični smo i u glazbi. Hrvatska glazba se sluša u cijeloj ovoj regiji, a vidim da se neki naši glazbenici probijaju i na svjetsko tržište. Mi smo talentirana nacija, i to je vidljivo, a imamo i jednu od najljepših svjetskih obala koja se nalazi u srcu Europe.
Je li Vlada dobro reagirala u ovoj pandemiji?
- Reagirala je dobro na pandemiju, kao i prvih dana nakon potresa na Banovini. Međutim, u svemu tome ne smije se zapostaviti gospodarstvo. Potrebno je puno više raditi na njegovu razvoju, a naročito na strategiji koju već duže vrijeme očekujemo.
U kojem smislu, odnosno kako?
- Treba napraviti kvalitetnu strategiju razvoja gospodarstva kako bi se država razvijala ravnomjerno u svim regijama, a bazirano na komparativnim prednostima koje Hrvatska sigurno ima.
Što će se dogoditi ako Kostić preuzme Fortenova grupu?
- Neće se ništa dogoditi. Moguće je da Kostić ima svoje planove, a da svoje planove ima Vlada RH i da ti planovi ne moraju biti podudarni. Da se razumijemo, nemam ja osobno ništa protiv ulaska inozemnih investitora. Dapače. Ali moramo biti oprezni. Polovica Baranje je u vlasništvu Fortenova grupe i zato smatram da je Fortenova strateški značajna za našu državu.
Ministar Ćorić je izjavio da Kostić neće preuzeti Fortenova grupu...
- Neće nitko ni pitati ministra Ćorića. To su možda želje, ali nitko ne zna što će se dogoditi.
Nakon što ste napustili HUP i nakon što se primirila situacija, možete li otkriti stvarne razloge vašeg izlaska i još nekih uglednih poslodavaca?
- Nisam više član HUP-a zato što sam svjedočio da su četiri zaposlenice lažno optužile svoga kolegu za seksualno uznemiravanje i tako mu uništile život. S takvim osobama ne mogu biti u istom udruženju. To sam rekao i premijeru Plenkoviću u nazočnosti bivšeg predsjednika HUP-a, pokojnog gospodina Pucara.
Što je s osnivanjem nove udruge?
- Imali smo sjednicu, odnosno osnivačku skupštinu i čekamo registraciju Udruge trgovine i logistike. Za predsjednika smo izabrali Denisa Čupića. Radi se o samostalnoj Udruzi trgovine i logistike. Dakle nismo u sklopu niti jednoga gospodarskog udruženja. U udruzi su i Fortenova i još petnaestak tvrtki. Udrugu će voditi mlađi ljudi, a ja sam samo član.
Kakvo je vaše mišljenje o najnovijim korupcijskim aferama poput ove s bivšom ministricom Žalac? Je li korupcija kod nas u porastu ili se radi o nečemu drugom?
- Moje je mišljenje da nam ovoliko korupcije i kriminala sve više škodi. Sada je to došlo i do razine Europske unije. S razine EU se utvrdilo da je kod nas kriminal u porastu. Sada će nam svaki novac koji dobijemo iz EU biti pod posebnim povećalom. Međutim, mada je korupcija još uvijek jedan od naših najvećih problema, ohrabruje činjenica da se ona polako čisti i počinje kažnjavati. Očito je da je i pravosuđe počelo funkcionirati. U ovom trenutku ne znam je li razlog pojačan pritisak iz EU ili smo s novim predsjednikom Vrhovnog suda sami počeli borbu s kriminalom. Ovo je svakako upozorenje svima onima koji žele muljati s novcem Europske unije da to nije baš lako. Ovo je vrlo jasna poruka.