Bojan Kropf: ‘Za TLM godina kao što je 2021. još nije viđena‘

Grupa Impol iz Slovenske Bistrice 31. listopada 2017. na četvrtoj javnoj dražbi Trgovačkog suda u Zadru kupila je šibenski TLM Aluminium u stečaju. Tako je spašen pogon valjaonice posrnuloga šibenskog giganta nakon gotovo dva desetljeća agonije i proizvodnje gubitaka koje su rezultirale stečajem. Uspješna priča Impol Grupe oko TLM-ove valjaonice počela je godinu i pol prije kupnje, kada su poslovali u unajmljenom prostoru. Impol je u Šibeniku započeo proizvodnju u ožujku 2016., tako da se uskoro bliži šesta obljetnica uspješnog poslovanja. U tvornici u Šibeniku odvija se toplo i hladno valjanje te lijevanje u postojećoj ljevaonici. Počeci rada Impol Grupe sežu još u 1825. godinu, u početke industrije kovanih bakrenih proizvoda. Danas Impol Grupa posluje u tri zemlje: Sloveniji, Srbiji i Hrvatskoj s 2500 zaposlenih i jedan je od najvećih slovenskih izvoznika. Glavnina proizvodnje odnosi se na toplo i hladno valjanje te na prešaonički dio, uz postojeće ljevaoničke kapacitete. Središnjica Impol Grupe nalazi se u Slovenskoj Bistrici, u Srbiji je tvornica smještena u Sevojnu, a u Šibeniku je Impol-TLM, gdje u ovom trenutku radi ukupno 430 radnika.

Bojan Kropf, predsjednik Uprave Impol TLM-a, preuzeo je vođenje tvornice u Šibeniku 1. siječnja 2021. Prije dolaska u Šibenik Kropf je više od dvadeset godina radio u Impol Grupi u Slovenskoj Bistrici, zadnje kao tehnički direktor, uz niz uspješnih projekata iza sebe. Strojarske je struke, te dobro poznaje proizvodnju i proizvodne procese u Šibeniku. Kropf je u početku bio zadužen za pokretanje proizvodnje Impol-TLM-a i vodio je sve projekte modernizacije u proteklih pet godina u Šibeniku. S Bojanom Kropfom razgovarali smo o rezultatima poslovanja Impol-TLM-a, stanju na tržištu, novim ulaganjima, a pogotovo o projektu koji je hrvatska Vlada proglasila strateškim.

Kakve je rezultate ostvario Impol-TLM u prošloj godini?

- Prošla je godina bila dobra. Ostvaren je bolji rezultat od planiranoga. U prvoj polovini 2021. tržišta EU bila su stabilna, a druga je njezina polovina protekla u velikoj dinamici i pojačanoj konjunkturi. Aluminij je sirovina za kojom potražnja i čija cijena ovise o događajima i politički uzrokovanim odlukama u svjetskoj makroekonomiji. Mogu, s pravom, reći da godina kao što je 2021. još nije viđena.

Možete li pojasniti što je sve utjecalo na to da godina kao prošla, kako kažete, još nije viđena?

- Prvi događaj koji je uzrokovao veću potražnju bio je izazvan antidampingom Europske komisije prema Kini, koji su zatražili svi proizvođači aluminija u EU, jer su Kinezi plasirali proizvode na tržište EU po cijeni ispod naših proizvodnih cijena. Tako nam je tržište EU uspjelo kompenzirati tržište Sjedinjenih Američkih Država, koje je zastalo zbog skupih prekooceanskih transporta.

Drugi veliki događaj bio je državni udar u Gvineji u zapadnoj Africi, koja drži 30 posto svjetske zalihe boksita iz kojeg dobivamo aluminij. Gvineja je drugi najveći izvoznik boksita na svijetu. Dionička tržišta burno su reagirala i cijena na burzi London Metal Exchange, gdje kupujemo aluminij, digla se sa stabilnih 1650 eura po toni na nevjerojatnih 2740 eura po toni. Posljedica toga nam je bila uvećavanje obratnog kapitala.

Nino Verdnik

Treći događaj bio je uzrokovan smanjenjem proizvodnje električne energije u Kini i posljedičnom odlukom njihove Vlade da zbog toga smanji proizvodnju predlegura, koje mi koristimo u proizvodnji lijevanja blokova. Prvenstveno tu mislim na magnezij, čija je cijena zbog njegova nedostatka na tržištu odmah porasla s 2500 eura po toni na nevjerojatnih 18.500 eura po toni.

Kako ste vi premostili takve poremećaje na tržištu?

- Zbog održavanja dovoljnih signalnih zaliha uspjeli smo bez poteškoća izdržati taj velik poremećaj na tržištu. Tako smo dobili veliku konkurentnu prednost u prodaji ispred ostalih proizvođača, koji zbog ovih problema nisu uspjeli isporučiti ugovorene količine. Ovo dizanje cijene predlegura uspješno smo uspjeli prenijeti u našu prodajnu cijenu. Od rujna na ovamo počela je i energetska kriza, uzrokovala poskupljenje struje i zemnog plina. Impol-TLM ima zakupljene i ugovorene količine za tri godine unaprijed. Tako se uspješno uspijemo braniti njihanjem tržne cijene na kratkoročnoj razini. Prodaja nam je cijele godine išla odlično, uspjeli smo popuniti sve proizvodne kapacitete i prodali 120.032 tone proizvoda u 2021. godini.

Što je s najavljenim investicijama Impol-TLM-a u ljevaonice?

- Kao što je već poznato, 5. siječnja 2022. na sjednici Vlade potvrđen je prijedlog odluke o proglašenju projekta Rekonstrukcija postrojenja Impol-TLM, povećanjem kapaciteta proizvodnje aluminijskih proizvoda izgradnjom nove ljevaonice aluminijskih blokova, strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. Impol-TLM pripremao je dokumentaciju koja je zahtijevala usklađivanje okolišne dozvole, sustava odvodnje i protupožarnog sustava, i na tom dijelu smo već i dobili pozitivna mišljenja nadležnih tijela, a odluka Vlade RH znači da smo korak do ulaganja zahtjeva za građevinsku dozvolu kako bismo što prije mogli krenuti s izgradnjom. Zasad je u sam projekt utrošeno 20 milijuna kuna.

Što to u stvari znači? Kakva je to podrška?

- Već je samo potvrđivanje projekta strateškim značajan i najvažniji korak kad govorimo o očekivanoj podršci. Temeljem ove odluke svu ranije pripremljenu dokumentaciju lakše ćemo sprovesti prema krajnjem cilju, a to je početak gradnje pa, u konačnici, planirani početak rada u novom postrojenju. Suradnja u ovom postupku sa svim tijelima je bila nadasve korektna. Na sva pitanja smo uvijek dobili pravovremeni odgovor, tako da potpora nikada nije izostala.

Što je stvarni cilj tog projekta?

- Glavni je cilj projekta postizanje sirovinske neovisnosti od vanjskih dobavljača i fleksibilnost u skladu s potrebama tržišta, a to je jedino moguće s vlastitom ljevaonicom. Za ostvarenje planova proizvodnje određenih strategijom grupe Impol, lokacija Impol-TLM-a do 2026. godine će trebati 200.000 tona godišnje ulazne sirovine odnosno blokova.

U kojem roku će se realizirati projekt?

- Da bi se sve ovo postiglo, odlučili smo da projekt vlastite ljevaonice bude podijeljen u četiri faze kapaciteta po 50.000 tona godišnje. Za prvu fazu pripremljena je sva potrebna projektna dokumentacija, te smo trenutno u fazi postupaka utvrđivanja posebnih uvjeta, ishođenja lokacijske i građevinske dozvole. Pored toga su pokrenute aktivnosti oko pripreme studije izvodljivosti za drugu fazu projekta. Dio opreme za prvu fazu je već ugovoren i plaćen. U prvoj fazi projekta predviđeno je da se pripremi infrastruktura potrebna za sve četiri faze. Rok završetka prve faze i dobivanja uporabne dozvole je kraj 2024. godine. Prilikom projektiranja prve faze i izbora opreme posebno se vodilo računa da se u novu ljevaonicu ugradi najsuvremenija oprema koja postoji na svjetskom tržištu, a sukladno najboljim raspoloživim tehnikama. Isto vrijedi i za preostale tri faze projekta.

Što će ta investicija značiti za vaše poslovanje?

- Ova investicija ima veliko značenje za poslovanje jer smanjuje nabavne troškove sirovine, utrošak iznosi oko 150 eura po toni odlivenog bloka.

Podrazumijeva li to i nova zapošljavanja?

- Svakako. Odmah u prvoj fazi zapošljavamo 30 novih radnika. Sa završetkom zadnje, četvrte faze riječ je ukupno o 150 radnika u ljevaonici.

Što je s projektima vezanim uz nove proizvode?

- Trenutno kod nas ima više od 30 novih razvojnih projekata vezano za nove proizvode, nove legure, ili nove tehnologije. Dva od većih su novi proizvod folije za kave u debljini 90 mikrona i leguri 80026 i vruće platinirani finstock od kombinacije legura 4343 + 3003 + 4343 za atmosfersko postojane toplotne izmjenjivače u transportnoj industriji.

Što je s vašim projektima vezanim uz automobilsku industriju?

- Projekti za automobilsku industriju uspješno su realizirani. Zasad smo uspjeli ugovoriti više od 6000 tona proizvoda na godišnjoj razini, gdje smo OEM ili TIER 1 dobavljač. I nadalje smo za oko 25 posto uvećali dio deformacijsko otvrdnjavajućih legura u 5xxx seriji, kojih velika većina završava u transportnoj industriji.

Kakvo je stanje na tržištu s obzirom na poremećaje oko poluvodiča?

- Nakon poremećaja oko poluvodiča ovo se tržište oporavlja. U tijeku je izgradnja novih tvornica za poluvodiče u Europskoj uniji. Pokretanje njihove proizvodnje najavljeno je za svibanj ove godine.

Koliko ste dosad i u što investirali u TLM-u?

- U posljednjih pet godina uloženo je više od 60 milijuna eura u razvoj i modernizaciju. Naime, toliko smo uložili u projekte koji su omogućili povećanje produktivnosti, rješavanje uskih grla i podizanje brzina. Govorimo o instalaciji nove peći za zagrijavanje i homogenizaciju blokova unutar tople valjaonice, o pokretanju nove razrezne završne linije otprije dvije godine i o modernizaciji toplovaljanog stana s implementacijom umjetne inteligencije, kao i o nizu projekata koji se odnose na podizanje razine sigurnosti rada, i protupožarne i zaštite na radu.

Osim nove ljevaonice, kakvi su još investicijski planovi Impol-TLM-a?

- Izgradnja nove ljevaonice je prioritet, ali to ne znači da u tom vremenu u drugim pogonima neće biti investicija. Tu nas očekuju modernizacije strojeva postojećih proizvodnih linija, povećanje homogenizacijskih kapaciteta u toploj valjaonici, nova glodalica za obradu blokova te novi hladni valjački stan u srednje ručnoj strategiji... Rezultat toga će biti i naša potreba za stručnim kadrovima koji će svojim znanjem i sposobnošću moći zadovoljiti potrebe novih tehnološki suvremenih strojeva i tehnologija.

OEM ste dobavljač BMW-a. Koliki je prostor za jače pozicioniranje vaših proizvoda?

- Za BMW smo veliki dobavljač. Kod zadnjeg audita u 2021. godini BMW nam je dodijelio najbolju bonitetnu ocjenu među svim dobavljačima. Kvaliteta isporučenog proizvoda za njih nam je zaista vrhunska. Imamo još prostora za dodatne isporuke debele toplo valjane trake u leguri P29B. S njima smo i u pregovorima za nove proizvode i validacije.

Kako se odrazilo gašenje Tvornice aluminija u Mostaru na vaše poslovanje?

- Odjel Strateške nabave Impol Grupe s pozornošću je pratio događaje u Tvornici aluminija Mostar i prije nego što je došlo do njezina gašenja, te je na vrijeme prepoznala mogući problem i osigurala zamjensku sirovinu u trenutku njezina prestanka rada, što vrijedi i danas. Ovakve situacije upravo potvrđuju važnost projekta izgradnje novog pogona ljevaonice i postizanje neovisnosti o dobavljačima.

Kako su se na vaše poslovanje odrazile najnovije antidampinške mjere za izvoz aluminijskih proizvoda u SAD? Je li to prigoda za europske proizvođače?

- U SAD-u je sustav podizanja antidampinških mjera jako kompleksan. US Department of Commerce je komisija koja istražuje mikroekonomski vidik, odnosno troškove i cijene, međutim US International Trade Commission proučava više makroekonomski vidik, odnosno je li američka industrija oštećena zbog uvoza iz stranih zemalja. Zemlje kao što su EU, Kina... Inače, USITC može potvrditi ili promijeniti stupnjeve, koje je donio Department of Commerce za sve države zajedno ili za svaku pojedinačnu državu. Početkom ožujka 2021. godine US Department of Commerce usvojio je konačne antidampinške stupnjeve za sudionike istraživanja iz 18 zemalja. Za Hrvatsku su stupnjevi ostali na približno jednakom nivou koji su bili preliminarni i iznosili su 3,19 posto. U Sloveniji se stupanj povećao s 4,8 na 13,43 posto. Antidampinške mjere za neke od proizvođača išle su i do 242 posto. Rezultat za Hrvatsku je dobar i četvrti je najbolji, što nama omogućuje i nadalje prodaju u SAD-u.

Koliko na vaše poslovanje utječe porast cijena sirovina i brodskog prijevoza?

- Porast cijena i poremećaji u dobavnim lancima imaju značajan utjecaj na poslovanje. Jednom dijelu nama potrebnih sirovina cijena je porasla i nekoliko puta. Kod nas je obrt kapitala sredstava na 105 dana. Izazova ne nedostaje.

Je li otežana opskrba sirovinama?

- Kako dio sirovina dolazi izvan zemalja EU, poremećaj dobavnih lanaca direktno utječe i na naše poslovanje. Dolazi i do situacije da brodovi čekaju po dva tjedna usidreni izvan luke zbog preopterećenja velikih pretovarnih luka. Zasad te izazove proaktivnim radom uspješno rješavamo.

Možete li komentirati najnovije inicijative vezane za vraćanje industrijske proizvodnje u EU?

- Nakon objavljivanja programa Kine da do 2025. godine postane svjetska velesila broj 1, sve se promijenilo. SAD je prvi stavio antidampinške mjere protiv njih. Odmah nakon toga slijedila je Europska unija. Odgovor je bio poremećaji na dobavnim lancima opskrbe u industriji EU, što je ukazalo na ranjivost industrije EU. U skladu s time Europska komisija je odmah pokrenula inicijativu vraćanje industrije u Europsku uniju, čemu već danas svjedočimo u mnogim zemljama. Zbog znatnog porasta postojeće ili nove industrijske proizvodnje sada govorimo o manjku električne struje, zemnog plina, tehničkih plinova, sirovina, predlegura, aditiva na bazi nafte za proizvodnju… Upravo će to u narednim mjesecima biti najveći izazov za poslovanje. Inače, inicijativa vraćanja industrijske proizvodnje ima našu punu podršku. U dobrim programima u stimulacijskim paketima za obnovu postkovid Europe na Multiannual Financial Framework, Next Generation EU i na Recovery &Resilience Facility ima puno prostora za hrvatsku industriju.

Jeste li zadovoljni ostvarenim otkad ste preuzeli Impol-TLM?

- Jesam. Znatno se poboljšao timski rad i suradnja među zaposlenima, što je direktno utjecalo na postizanje rezultata. Zbog ostvarenih poslovnih rezultata radnicima smo isplatili i božićnicu i 13. plaću.

Hanza Media