U razgovoru za Bloomberg, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić upozorio je kako se dobro sjeća vremena kada je zemlja tijekom rata 90-ih trpjela inflaciju od 1500 posto, te zbog toga smatra kako politika donosioca odluka u eurozoni mora biti agresivnija.
"Jasno je kako ovo nije dobar put“, upozorio je Vujčić u razgovoru u kojem je podržao dizanje kamate Europske središnje banke za 0,75 postotnih poena. "Mi smo u Hrvatskoj naučili tijekom desetljeća, kad je inflacija visoka, kad se kreće oko dvoznamenkaste razine, ona postaje bolest za sebe“, izjavio je Vujčić za jedan od vodećih svjetskih poslovnih medija, koji je objasnio kako već u siječnju hrvatski guverner postaje 26. članom Savjeta ESB-a jer Hrvatska uvodi euro.
Uz to, u Bloombergu su pojasnili kako je Vujčić cijelo desetljeće vodio HNB do točke kad se ratom razorena ekonomija Hrvatske može priključiti najvećoj svjetskoj valutnoj zoni. Kontekst priključenja Hrvatske eurozoni je slatko-gorak, piše Bloomberg, jer se odvija pod znakom ratnog sukoba na kontinentu, energetskom krizom i visokom inflacijom. Bez obzira na to što eurozoni prijeti recesija, Vujčić je jasno poručio kako nema dilema da bez obzira na to treba zauzdati inflaciju jer je ona "…uporno jaka, te to treba biti dominantni cilj“.
"Davanje pažnje nižem rastu usprkos inflaciji često je primamljivo. Ali dopustiti inflaciji da se ukorijeni ima veću cijenu od privremenog pada BDP-a“, upozorio je hrvatski guverner, a novinari Bloomberga pojasnili su kako se pokazuje da će Vujčić biti jedan od jastrebova Europske središnje banke.
Vujčićevi stavovi važni su, treba pojasniti, jer u Savjetu ESB-a godinama vlada blaga prevaga zastupnika poticajne monetarne politike: niskih kamata i kvantitativne easinga.
"Ono što sam naučio u ranim danima svoje karijere je da središnji bankar, bilo da je kreator monetarne politike ili supervizor, ako mora griješiti, obično bolje griješiti na konzervativnoj strani“, izjavio je Vujčić.
Napuštanje nacionalne valute kune te preuzimanje eura, poručio je Vujčić u Bloombergu, donosi vlastite izazove, ali je ipak bolja pozicija za zemlju i njezinu monetarnu politiku. Taj stav baziran je, pojasnio je Bloomberg, na činjenici da se vrijednost imovine poput automobila ili nekretnina ionako percipira u eurima, dok su hrvatski građani navikli štedjeti u devizama.
Hrvatska je pri tome turistička zemlja, a brojni turisti dogodine više neće morati mijenjati eure za kune. Jedna u prednosti jest i smanjivanje rizika uvoza po tečajnim razlikama, ističu u Bloombergu.
"Osoba koja najviše žali za kunom sam ja, jer nitko drugi ne potpisuje novčanice kune. Naravno, kao ekonomist znam da je za Hrvatsku bolje uvesti euro, i zbog toga se za to zalažem od starta“, naglasio je Vujčić.